Sara Nuhić iz Bosanske Krupe osvojila je treće mjesto na Svjetskoj olimpijadi iz njemačkog jezika koja je ove godine održana u gradu Freiburg (Njemačka) od 15.-28.jula, prenosi Radio BK.

Nakon što se nedavno izborila za titulu državne prvakinje u poznavanju njemačkog jezika na „Olimpijadi njemačkog jezika 2018″ koja se organizuje pod pokroviteljstvom Goethe instituta sa kojim Opća Gimnazija Bosanska Krupa ima višegodišnju i odličnu saradnju, Sara se i u Njemačkoj natjecala u evropskom referentnom okviru B1.

Ova samozatajna šesnaestogodišnja djevojka je tako iza sebe ostavila najbolje poznavaoce njemačkog jezika iz 67 zemalja i oko 140 najboljih mladih ljudi u njemačkom jeziku iz cijelog svijeta. Prvo mjesto pripalo je Čileancu,a drugo Litvijki.

O učešću na svjetskoj olimpijadi Sara priča kao o jednom nezaboravnom iskustvu ,sklopljenim poznanstvima i druženju, a trenutka kada je proglašena trećom najboljom u svijetu kaže da se i nesjeća najbolje, jer je bila zatečena. Nakon što su se utisci slegli i Sara došla u svoju Bosansku Krupu prijem je za nju i profesoricu Edisu Ćosić,za koju sama Sara kaže da ne bi napravila uspjeh da nije bilo nje, u kabinetu Općine organizovao načelnik Armin Halitović.

Upućujući čestitke kazao je da je Sara napravila odličan uspjeh i svojim trudom i zalaganjem,promovisala i svoju školu,svoj grad,ali i domovinu.Sretan zbog Sarinog uspjeha načelnik Halitović je Sari uručio priznanje i novčanu nagradu od 500 KM. Sara je tako bila ambasador BiH,talent kojeg treba dalje brusiti i usavršavati. Kako nam je rekla ovdje stati neće, jer već iduće godine uč’estvovati može kroz program B2.

Odlična je i vrijedna djevojka i ne sumnjamo da će nakon ovakvog marljivog rada rezultati samo pristizati,na radost njenu,njenih roditelja,ali i njenih profesora iz Opće Gimnazije Bos.Krupa na čelu sa profesoricom Edisom Ćosić kojoj je Sara neizmjerno zahvalna.

Objava Sara Nuhić iz B.Krupe treća na Internacionalnoj olimpijadi iz poznavanja njemačkog jezika pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Jučer je u okviru tradicionalne manifestacije “Dani reisa Čauševića” i 7. Susreta hadžija u bosanskokrupskoj mjesnoj zajednici Arapuša, rodnom mjestu bosanskog velikana i vjerskog prvaka Bošnjaka s početka 20. stoljeća, pred više stotina posjetioca i hadžija otvorena završena Spomen kuća reisa Džemaludina ef. Čauševića.

Spomen kuću otvorio je ministar poljoprivrede, vodoprivde i šumarstva u Vladi F BiH Šemsudin Dedić, zajedno sa zamjenikom reisu -l- uleme Islamske zajednice Bosne i Hercegovine Huseinom ef. Smajićem.

Ovaj projekat u izgradnji je od 2012. godine, a sredstva za završetak radova i izgled kakav ova Spomen kuća zaslužuje, obezbijeđena su zahvaljujući zalaganju delegata u Domu naroda FBiH Mehmeda Mahmića, federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića i ministra privrede u Vladi USK Samira Sedića.

Reis Džemaludin ef. Čaušević jedan je od najvažnijih reisu -l-ulema u historiji Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, veliki čovjek, prosvjetitelj i reformator.

Bosna i Hercegovina je završetkom ovog projekta zasigurno dobila mjesto od velikog kulturnog značaja, i prostor u kojem će se sakupljati svi dokumenti i djela reisa Čauševića, što će svakako služiti mlađim generacijama, i činiti značajan dio kulturno-historijskog blaga naše domovine.

Objava BOSANSKA KRUPA: Otvorena Spomen kuća reisu Džemaludinu ef. Čauševiću u Arapuši pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Prva Policijska uprava, PS Bosanska Krupa poziva građane da ukoliko prepoznaju ili imaju korisne informacije i saznanja o nepoznatoj osobi sa fotografija, o tome obavijeste PS Bosanska Krupa, najbližu policijsku stanicu pozivom na servisni broj ”122” ili e-mailom na adresu mupusk@mupusk.gov.ba.

Za lice sa fotografije postoji osnov sumnje da je na području Bosanske Krupe, počinio krivično djelo „Teška krađa“.

Objava MUP USK traži pomoć građana: Poznajete li osobu sa fotografije? pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Stari grad iz 13. stoljeća Castrum Hiesera u Jezerskom koje se nalazi u općini Bosanska Krupa, u junu 2003. godine proglašen je nacionalnim spomenikom od velike historijske važnosti Bosne i Hercegovine, o čemu je odluku donijela Komisija za očuvanje historijskog naslijeđa.

Prvi spomen grada u historijskim izvorima iz 1278. godine. Tek u XVI vijeku navodi se da se nalazi u Zagrebačkoj županiji, u posjedu plemića Nemčića (zvani Jezerski i Svičovići). Stjepan Nemčić ili Nimčić nametnuo se gospodarom plemenskog grada držeći ga u vlasti još 1563. Padom grada pod tursku vlast, Nemčići se preseliše u Križevačku županiju gdje im i danas žive potomci. Ugledavši se na njih, veliki broj jezerskih porodica se raselio, ali je većina ostala na svojim historijskim posjedima i prihvatila islam.

Kako je napisao Radoslav Lopašić u knjizi «Bihać i Bihaćka krajina», jezerski historijski grad posjeduje unutrašnju okruglu kulu visoku više od dvadeset metara koja je ozidana debelim zidom i vanjsku kamenu ogradu ili bedem visok četiri metra s velikim vratima.

Uz kulu je još sagrađen kameni zid visok sedam metara koji je zatvarao četvrtasti prostor površine 1.200 četvornih metara. Za stoljetnu kulu historija bilježi da ju je gradila Jezerska djevojka iz Bužima, a kameni zid oko grada podigli su Turci za minulih ratova radi strateške važnosti, a koji je služio za odbranu.

Na mjestu gdje postoji mala stara džamija nekad je tu bila župna crkva Sv. Kuzme i Damjana u biskupiji kninskoj. Stari Jezerski grad, kako u svojoj knjizi “Naši gradovi” bilježi Ćiro Truhelka, spominje se po imenu Castrum Hiesera.

Opis starog grada u Jezerskom

Srednjovjekovni grad Jezerski spada u najjednostavnije i najmanje gradove u Pounju. Imao je okruglu isturenu kulu u jugoistočnom uglu obora. Kula je vertikalnih zidova, lijepo oplaćenih izvana i iznutra. Na vanjskoj, isturenoj oplati kule, na visini 1,4 m iznad temelja, nalazi se ukrasna traka. Vanjski promjer kule je 8 m i debljine zidova 1.8 m. Uz kulu je sagrađen mali obor kvadratne osnove, dužine stranica od oko 14 m. Od obora su sačuvana tri fragmenta zida sa puškarnicama. Mnogi elementi imaju sličnosti sa dijelovima unutrašnjeg utvrđenja u srednjovjekovnom gradu Bužimu (istovjetan način gradnje i oblik kule, koncepcija rasporeda spratova u kulama, oblici puškarnica i artiljerijskih otvora).

Jezerski je utvrđen vanjskim bedemom dimenzija 55×30 m koji su podigle Osmanlije. Unutar bedema nalaze se džamija i jedna stara zgrada.

U pisanim dokumentima nije pronađen tačan datum izgradnje ove džamije. Upoređujući ovu džamiju sa sličnim džamijama podignutim u Krajini, te po izgledu i obradi drvenih dijelova enterijera, može se pretpostaviti da ova džamija datira iz 19. vijeka. Objekat džamije je pravougaone osnove razvijene po dužini, vanjskih gabaritnih dimenzija cca 7.80×9.50 m+2×7.80 m (trijem). Zbirna korisna površina objekta je cca 94 m2. Džamija je pokrivena strmim četverovodnim krovom iz čijeg središta izlazi drvena munara. Krovna konstrukcija je drvena, a kao pokrov je primijenjen dvostruko falcovani crijep. Džamije je u dosta lošem stanju i van funkcije je od 1992. godine.

Godine 1687.godine hrvatski krajišnici spalili su grad Jezerski i grad Stinu. U dokumentima je zabilježeno da je dizdar 1730. godine bio Mehmed-aga.

Po službeom popisu u gradu bila su 1833.godine 2 topa, a po austrijskom izvještaju iz 1834. godine, 4 topa. Grad bio je u sastavu Krupske kapetanije. Napušten je 1838.godine.

Informacije preuzete sa:

• Wikipedia
• klix.ba

Objava Stoljetnu kulu je gradila Jezerska djevojka iz Bužima: Stari grad u Jezerskom bedem sjećanja na stoljetnu krajišku historiju pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Socijalno-pedagoška životna zajednica Bosanska Krupa, danas je u suradnji sa Omladinskom bankom Bosanska Krupa, Fondacijom Mozaik i Općinom Bosanska Krupa, predstavila tri vrlo značajna projekta.

Riječ je o projektima „Družimo se“, „Kutak za djecu“ i „ Promijenimo našu svakodnevnicu“ koji su podržani i od strane mnogih ustanova, lokalnih firmi kao i pojedinaca.

Zajednica koja je osnovana s ciljem da se život svih članova obogati novim dešavanjima, te da im se pruži šansa za realizaciju ideja sa područja edukacije, kulture i drugih društvenih područja danas je predstavljanjem ovih projekata učinila veliki korak.

Pored štićenika, događaju su također prisustvovali i načelnik općine Bosanska Krupa, te vjerni prijatelji donatori bez kojih ovaj susret i sve aktivnosti ne bi bile upotpunosti realizirane.

Uručene su i zahvalnice svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovih projekata.

Pored toga, iz ove zajednice poslane su i poruke zahvale za svaku donaciju, bilo da je riječ o igračkama, knjigama, spravama ili namještaju.

Objava Socijalno-pedagoška životna zajednica u Bos.Krupi: Od danas bolji uslovi odrastanja i boravka štićenika pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

U Domu kulture u Bosanskoj Krupi, večeras će biti organizovana izložba fotografija, eksponata i arhivske građe o prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH, Aliji Izetbegoviću.

Manifestaciju „Sjećanje na prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića“ na području Unsko-sanskog kantona, predvodi Javna ustanova Arhiv Unsko-sanskog kantona u suradnji s Muzejom “Alija Izetbegović 1925-2003“ Sarajevo.

Nakon izložbe bit će prikazan i dokumentarni film „Djelo iznad smrti“.

Alija Izetbegović se smatra jednim od pokretača formiranja Stranke demokratske akcije (SDA) i na prvojosnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao je njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, izabran je za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Kao predsjednik Republike Bosne i Hercegovine proglasio je, nakon referenduma o nezavisnosti 1992. godine, nezavisnost i otcjepljenje od Jugoslavije.

Govorio je njemački, francuski i engleski jezik. Autor je većeg broja publicističkih radova, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja.

U prostoru stare gradske utvrde u Sarajevu, u vratničkim kapi-kulama Ploča i Širokac, 9. oktobra 2007. otvoren je i muzej koji je posvećen životu i djelu prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Objava Bosanska Krupa: Izložba fotografija u znak sjećanja na Aliju Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva RBiH pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine katolička Crkva Imena Marijina u Bosanskoj Krupi po mnogo čemu je specifična sakralna građevina. Srušena tokom posljednjeg rata, crkva je obnovljena ponajviše sredstvima i donacijama većinskog muslimanskog stanovništva. Projekat obnove radio je inžinjer musliman, a jedan od dva ključa crkve čuva musliman iz Bosanske Krupe.

Crkva Imena Marijina izgrađena je 1910. godine, a iako se ne radi o objektu velikih dimenzija, oduvijek je plijenila pažnju prolaznika, ali i domicilnog stanovništva. Nesretnih devedesetih godina prošlog stoljeća crkva je do temelja srušena.

U postratnom periodu malobrojno katoličko stanovništvo odlučilo se za projekat obnove crkve, što uopće nije bio lagan posao. Naime, u Bosanskoj Krupi danas živi svega 15-ak katolika, od čega samo jedna katolička porodica.

Novo zvono obradovalo građane

Prije nekoliko dana na katoličku crkvu je postavljeno novo zvono, koje je pored nekoliko katolika u Bosanskoj Krupi obradovalo i muslimane.

U obnovi i uređenju katoličke crkve u Bosanskoj Krupi, pomogli su i brojni muslimani. Nakon što je bio polomljen, križ star preko 600 godina, kovač rahmetli Sead Omerčić ga je ispjeskario, te je postavljen na crkvu, a kuglu kao postolje na kojoj križ stoji izradio je bihaćki majstor Šefik. Također, u crkvi se nalazi i posebna slika, na kojoj je Djevica Marija, a nju je naslikao rahmetli Edo Šarić.

Treba napomenuti, da su muslimani i čuvari jednog od ključeva katoličke crkve u Bosanskoj Krupi. Također, suživot najbolje oslikava fotografija: Katolička i pravoslavna crkva, te džamija, jedna do druge.

Objava Novo zvono na krupskoj katoličkoj crkvi pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

U organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) Bosanska Krupa a na osnovu Rješenja Federalnog ministra prometa i komunikacija kojim je data saglasnost, otpočela je praktična i teoretska obuka za upravljača čamca, odnosno rafting vodiča-skipera.

Obuka se odvija u u sklopu infrastrukture „Centra za obuku vatrogasaca i spasioca“ koji djeluje kao organizaciona jedinica u sastavu DVD Bosanska Krupa.

Obukom su obuhvaćeni članovi DVD Bosanska Krupa koji će činiti operativni sastav odjeljenja za traženje i spašavanje pri dobrovoljnoj vatrogasno-spasilačkoj jedinice te jedan dio građana koji su iskazali interes i potrebu za ovakvim vidom osposobljavanja koje je jedan od preduvjeta za pristupanje polaganju ispita za upravljače motorni i rafting čamaca pred komisijom Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Sticanja neophodnih certifikata za upravljače čamaca mladim ljudima se pruža mogućnost da budu aktivni članovi službi i jedinica u sistemu zaštite i spašavanja ali se istovremeno otvara mogućnost obavljanja poslova skipera na rafting čamcima za kojim je sve veća potreba na rijeci Uni.

Organizacijom ovakve obuke DVD Bosanska Krupa nastavlja dosadašnje aktivnosti u cilju ojačavanja svojih operativnih sastava u odjeljenju za traženje i spašavanje koje su otpočele organizacijom vatrogasno-spasilačkog kampa u toku 2017 i osposobljavanjem mladih spasilaca za vertikalna spašavanja.

Ove aktivnosti imaju poseban značaj u radu DVD Bosanska Krupa koje ove godine obilježava jubilej od 120 godina osnivanja i tradicije dobrovoljnog vatrogastva na području Bosanske Krupa.

Značaj i rad ovog društva, entuzijazam njegovih članova do sada su prepoznali na prvom mjestu Općina Bosanska Krupa na čelu sa načelnikom Arminom Halitovićem, Omladinska banka, BH telecom, Ambasada Velike Britanije u BiH, Vatrogasni savez Republike Slovenije, Acorn aid- Škotska, West mersia search&rescue – Engleska, Aktion Leben und Lernene in Bosnien Botrop – Njemačka, GSCF Association humanitare de sapuers-pompiers –Francuska

Objava Bosanska Krupa: Obuka upravljača čamca i rafting vodiča – skipera (FOTO) pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

U čast velikog čovjeka, ribara i prijatelja, Seada Džigumovića, i ove godine u organizaciji USR “Krušnica, održat će se 8. Memorijalni fly fishing kup.

Kup će biti održan 25.08.2018. godine u reviru “Krušnica”, Bosanska Krupa.

Kotizacija za takmičenje iznosi 90,00 KM po ekipi koja broji 3 člana/takmičara.

Propozicije takmičenja:
– lovi se isključivo ekipno, svaka ekipa broji 3 člana

– lovi se prema PRAVILNIKU O SPORTSKO RIBOLOVNIM TAKMIČENJIMA U TAKMIČARSKOJ DISCIPLINI «LOV RIBE MUŠICOM- FLY FISHING“ izdatom od strane SRS FBiH

– svaki takmičar dužan je sa sobom ponijeti končanu čuvaricu/mrežu sa obručovima, radi čuvanja ribe. Čuvarice je moguće iznajmiti na stazi po cijeni od 5,00 KM

– prijave takmičara će se vršiti od 13:30 do 14:30 na vrelu Krušnice.

– lovit će se u tri sektora po 1h, sa adekvatnim pauzama između sektora.

Nagrade:
– nagrada za prvu ekipu – novčana nagrada u iznosu od 300,00 KM
– nagrade za pojedinačni plasman – u vidu ribolovnog Fly fishing pribora
– nagrada za najdužu ribu 50,00 KM

Napomena za takmičare i sudije:
Mole se takmičari i sudije da sebi obezbjede obrok na stazi, a nakon takmičenja večeru organizuje USR “Krušnica” u restoranu Kapetanovo Jezero u Bosanskoj Krupi.

Ovom prilikom pozivamo sve ribolovce, ljubitelje prirode i ostale građane da svojim prisustvom uveličaju ovaj sportski događaj.

Vidimo se na Krušnici!

Objava Bosanska Krupa: Memorijalni fly fishing kup u znak sjećanja na Seada Džigumovića pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

U periodu 23.08.- 24.08.2018. godine  održane su Javne rasprave na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“. Pored predstavnika Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Javnim raspravama je prisustvovao Haris Mujkić koji je ispred nosioca izrade Nacrta plana IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, održao prezentaciju na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.

Na osnovu planiranih aktivnosti, Javne rasprave su održane u gradu / općini Unsko-sanskog kantona u sljedećem rasporedu:

23.08.2018.godine u Gradu Cazinu i Općini Velika Kladuša, 24.08.2018.godine u Općini Bosanska Krupa i Općini Bužim.

Prisutni su na Javnoj raspravi svojim sugestijama i prijedlozima dali značajan doprinos na sagledavanju potreba i prioriteta u okviru dugoročnih smjernica razvoja lokalne zajednice u pojedinim sektorskim oblastima, koji će u skladu sa strateškim dokumentima stvoriti mogućnost za zadovoljavanje potreba stanovništva odnosno općedruštveni razvoj grada / općine Unsko-sanskog kantona.

Značajne sugestije, primjedbe te prijedlozi sa Javne rasprave, biće cjelovito razmotreni da bi u daljnoj proceduri imali kvalitetan „Prostorni plan Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“.

Objava Održane Javne rasprave na Nacrt „Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina“ pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Danas se navršava 26. godina od formiranja 511. slavne bbr. Tim povodom danas će u 16:30 sati biti upriličen obilazak Centralnog spomen-obilježja u Bosanskoj na platou kod Doma kulture.

Put ove brigade tekao je od njenog osnivanja kada je nosila naziv 111. bosansko-krupska pješadijska brigada a formirana je 01. septembra 1992. godine naređenjem Štaba vrhovne komande Oružnih snaga Republike BiH od 29. jula 1992. godine i naređenjem Komande Unsko-sanske operativne grupe od 20. avgusta 1992. godine.

Naređenjem Komande 5. korpusa Armije RBiH od 7.4.1993. godine 111. bosansko-krupska pješadijska brigada transformiše se u 511. brdsku brigadu. Na prijedlog Štaba Vrhovne komande Armije RBiH a odlukom Predsjedništva RBiH od 14. decembra 1993. godine 511. bbr. dodijeljen je počasni naziv „slavna“ kao priznanje za hrabrost i požrtvovanost.

Na svom ratnom putu 511. sbbr prošla je sva ratišta u zoni odgovornosti 5. korpusa i prema srpskom agresoru i prema paravojnim formacijama tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna od kojih se izdvajaju: diverzantske akcije u gradu Bosanska Krupa, Stražbenica, Crkvina, Banjani, Grabež, Muratovo brdo, Skokovi, Pećigrad, Šumatac, Velika Kladuša, Hasin vrh, Grmuško-srbljanski plato, Radić, Vranjska, Debeljača, Skočaj, mostobrani Kobiljnjak i Ćojluk, Liskovac, Čajići, Pećka brda, Glodna, Ivanjska, Dvor na Uni.

Objava Bosanska Krupa: Danas se obilježava 26. godišnjica formiranja 511. slavne bbr. pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Bosanska Krupa, živopisni grad smješten na riječnim terasama Une i Krušnice, iznjedrio je brojne književnike, likovne umjetnike, vjerske i kulturne djelatnike. U ovom gradu ili njegovoj okolini rođeni su i neko vrijeme živjeli književnici Branko Ćopić, Murat Šuvalić, Husein i Sadik Šehić, Rizo Džafić, Enes Kišević, Faruk Šehić itd. Neke od ovih ličnosti, poput književnika Murata Šuvalića, zapostavljene su. U Predgovoru Antologije bošnjačke pripovijetke 20. stoljeća Enes Duraković zapisao je kako je Šuvalić “nepravedno ostao zameten u pamćenju književne historije”. Značajan iskorak u obnavljanju interesiranja za književno i publicističko djelo ovog dugo prešućivanog pisca učinjen je organiziranjem naučnog simpozija 1997. godine u Bosanskoj Krupi u povodu stogodišnjice Šuvalićeva rođenja.

Murat Šuvalić rođen je 10. februara 1897. godine u Bosanskoj Krupi. U ranoj mladosti ostao je bez roditelja. U rodnom gradu završio je mekteb i osnovnu školu, a četiri razreda gimnazije u Bihaću. Kao omladinac bavio se politikom i sudjelovao u đačkim buntovničkim organizacijama. Početkom Prvog svjetskog rata, zbog paljenja zastave na bihaćkoj gimnaziji u povodu rođendana austrijskog cara Franje Josipa I, izbačen je iz škole te pola godine zatvoren u Bihaćku kulu.

Poslije 1918. godine zaposlio se u advokatskoj kancelariji u kojoj je radio petnaest godina često besplatno pišući molbe i žalbe siromašnim sugrađanima. Hapšen je zbog stavova koji su se kosili s politikom vladajućeg režima. Ostao je dosljedan svojim idejama boreći se za prava i slobode bošnjačkog naroda. U borbi za socijalna prava i sigurnost ljudi, te učešće u vlasti, nisu ga mogli zaustaviti ni policijska zlostavljanja i sudske presude. Surova životna zbilja odrazila se i na njegovo stvaralaštvo. Opisivao je zlodjela žandara nad nejakima i siromašnima, mito i korupciju, patnje i osiromašenje bošnjačkog naroda. S druge strane, pisao je o nesalomivosti malog i čestitog krajiškog čovjeka.

Od 1928. godine bio je saradnik Novog Behara, Narodne uzdanice, Napretka, Islamskog svijeta, Hikjmeta i Obzora. Pored pjesama i publicističkih članaka pisao je zapažene novele. Kao i drugi krajiški književnici, naročito je bio uspješan u satiri, kojom je najčešće ismijavao vlast i državu. Široko obrazovanje pokazivao je u raznim naukama, posebno u historiji i geografiji. Pjesnik Husein Šehić smatrao ga je “živim leksikonom znanja”. Murat Šuvalić govorio je više stranih jezika.

Dugo je bio član i aktivista Mjesnog odbora Kulturno‑prosvjetnog društva “Gajret” u Bosanskoj Krupi. Zbog teškog života i boravka u zatvoru, Šuvalić je rano obolio. Poslije šest mjeseci teške bolesti umro je u četrdesetoj godini – 18. marta 1936. godine. Kako nije imao potomaka, iza Murata Šuvalića ostala su samo njegova objavljena djela, a prema kazivanju mještana, neobjavljena djela i porodičnu biblioteku zaplijenili su žandari nakon njegove smrti. Velika dženaza potvrda je poštovanja kojeg je uživao u svom gradu i ostalim dijelovima Bosanske krajine.

Objavio je oko pedeset pripovijedaka, pjesama, novinskih članaka, putopisa i povijesnih crtica. Prvi objavljeni tekst jeste Seljenje bosanskohercegovačkih muslimana u Tursku, s podnaslovom Apel iz Bosanske Krupe (Novi Behar, 1929. godine), a posljednji Lucin zavjet (Napretkov kalendar, 1936. godine). Među pripovijestima i pričama Murata Šuvalića ističu se: Moj junac, Starac Nuhan, Ah, nije to Bog…, Bogaljev ponos, Na Jagodnjaku, Prosjak Osman, Saida, Priča o Fahrudin-begu, Kočijaš Mehmed, Rifatova smrt, Behdžetova ljubav, Adila, I zbog vjere i zbog naroda, Razoreni život, Muhtar Mahmut, Na putu i Ja sam kadija, a ti nijesi ništa. Najzanimljivija priča, Moj junac, govori o čovjeku zaljubljenom u slobodu koja mu je uskraćena zbog društvenih okova. Podjednako je interesantna i pripovijest Ja sam kadija, a ti nijesi ništa, u kojoj opisuje skromnost, čestitost i veliku učenost reisul-uleme Mehmeda Džemaludina ef. Čauševića u odnosu na njegovog uobraženog učenika – kadiju Esada.

O Muratu Šuvaliću pisali su Muhsin Rizvić, Husein Šehić, Salim Budimlić, Munir Šahinović Ekremov, Džemil Krvavac, Abdurahman Mešić, Husein Muratbegović, Mahmud Traljić, Rizo Džafić, Ibrahim Kajan, Amir Brka, Mustafa Ćeman i drugi.

Prva Šuvalićeva zbirka Izabrane pripovijesti objavljena je 1942. godine. Njen urednik Alija Nametak napisao je da je Šuvalić bio “najčitaniji beletrist-književnik bosanskih muslimana cijelog desetljeća”. Skoro četiri decenije dugu šutnju o ovom piscu prekinuo je prof. dr. Muhsin Rizvić 1980. godine. Nakon toga, o Šuvaliću je objavljeno nekoliko priloga u bihaćkim Krajiškim novinama te banjalučkom književnom časopisu Putevi. Početkom devedesetih, o Šuvaliću je objavljeno nekoliko tekstova u Muslimanskom glasu, Preporodu i Muallimu.

U Antologiju bošnjačke pripovijetke 20. stoljeća Enesa Durakovića uvrštena je i Šuvalićeva pripovijetka Moj junac. Dvije godine poslije, 1997. godine, organiziran je i simpozij o Muratu Šuvaliću. Ibrahim Kajan na tom je skupu kazao: “Murat Šuvalić zaista je bio briljantna intelektualna figura svoga vremena i svoje domovine. Tako jasno i tako evidentno emitiranje promišljanja zadanog svijeta, Šuvalić je u svom vrlo kratkom životu ispisao publicistikom, svojim tekstovima koji su nerijetko cijele studije – društveno‑političke monografije o muslimanskim narodima i njihovim državama, ali i o Bošnjacima…”

Iste godine objavljena je zbirka Izabrana djela Murata Šuvalića sa šesnaest pripovijetki, pet pjesama te nekoliko članaka i putopisa, koju je priredio dr. Rizo Džafić. Nakon višegodišnjeg istraživanja, dosad najopsežniju studiju o Šuvaliću i njegovim objavljenim radovima uradio je mr. Edvin Alijanović objavivši monografiju Život i djelo Murata Šuvalića. O Šuvaliću je pisao i njegov sugrađanin Fuad Mujakić: “Njegovi Krupljani ga ne pamte samo kao vrsnog pisca, već i kao velikog prijatelja i komšiju, uglađenog gospodina sa šeširom na glavi, koji je u šetnji preko starih drvenih mostova pozdravljao svoje sugrađane skidanjem šešira uz lagani naklon tijela, a oni su mu pozdrave uzvraćali s poštovanjem.” U svojoj knjizi Pisma i zapisi Sadik Šehić također pohvalno piše o Šuvaliću: “Bio je čovjek velikog srca, plemenite duše i bistra uma. Želio je da usreći svakoga, spreman da oprosti grijehe ljudima, ali se nije bio u stanju nositi s pokvarenjacima i šićardžijama koji su na račun svojih tobožnjih zasluga grabili sve do čega su mogli doći i tlačili svoju siromašnu okolinu kako bi izbili u prve redove.”

Prozna djela Murata Šuvalića mogu se svesti na nivo novela s pripovijedanjem u trećem licu. Svakodnevne brige, potrebe, prohtjevi običnog čovjeka u središtu su zbivanja. Veliku pažnju Šuvalić posvećuje slikanju duševnih stanja glavnih junaka. Literatura mu je puna faktografije. S druge strane, manjak dijaloga bitno je obilježje njegovog pripovijedanja.

U njegovom stvaralačkom opusu bitno mjesto zauzimala je i publicistika. Njegovi članci o Palestini, Misiru (Egiptu), Afganistanu, Sultanatu Maroku vrhunske su elaboracije o državnom i međunarodnom pravu, o političkim prilikama te o historijskim, geografskim, kulturnim i ekonomskim osobenostima ovih zemalja. U tekstu Palestina konstatirao je da je “židovska država jedan fatalan diletantski eksperiment”. Svjestan propasti Egipta i povlačenja turske vlasti iz Palestine, svojim tekstom ukazivao je na varke velikih sila koje nisu na strani žrtve, nego na strani jačih.

Šuvalić je bio veliki zagovornik tradicionalnog života i tradicionalnih porodičnih i društvenih vrijednosti. Njegova žudnja za prošlim vremenima nija bila u koliziji s progresom. Alijanović navodi da Šuvalić žali za “pozitivnim moralnim i životnim vrijednostima, za čestitošću, poštenjem, za ravnotežom etičkih nazora, skladnim odnosima među ljudima i razumijevanju tuđih sudbina, za životnom sigurnošću i povjerenjem u budućnost, ali jednako oštro kritizira i poroke muslimanskog svijeta, osobito ćudorednu iskvarenost, bahatost i zaostalost svojih zemljaka”. Bio je i pisac progresivnih političkih usmjerenja, vjerujući da književnost treba biti u službi ostvarenja plemenitih ciljeva društva.

Kao pisac oštrog pera, osobenog stila i velike odvažnosti, ukazivao je na najaktualnije probleme svoga doba koji su vodili moralnom urušavanju i kulturnom nazadovanju zajednice. Alija Nametak napisao je da je Šuvalić “kao hirurg vršio vivesekciju društva svog užeg zavičaja i bez poštede udarao po svima koje je smatrao krivcima”. Njegov književni opus predstavlja buntovnički krik protiv društvenih anomalija, zla i nemorala kojemu je svjedočio, protiv tlačitelja naroda čija je žrtva i sam bio, a posebno protiv javnih ličnosti iz vlastitog naroda koje su lošim vladanjem skrnavile temeljne vrijednosti bošnjačko-muslimanskog tradicionalnog života.

Edvin Alijanović piše da “djelo Murata Šuvalića ima bogatu jezičko-stilsku dimenziju, bogatstvo tematskih krugova i snažnu lirsku misaonu i rodoljubnu dimenziju”. Djela su mu prozno-poetske dionice o ljepoti krajiških pejzaža, krupskih sokaka i mahala, Krupljana, ali i ostalih Krajišnika. “Osnovna crta svih Šuvalićevih pripovijetki je oštra satira na sav onaj nerad, pokvarenost i krvoločnost predstavnika zločinačke diktature koja je bila usmjerena da nacionalno i moralno dotuče i onesposobi u grčevitoj borbi čvrste Krajišnike. Njegovo djelo je politička hronika narodnoga stradanja, zbirka golih činjenica, vjerski prikaz svih mrskih grubosti, iskaljenih na bijednom narodu od strane tadašnjih upravljača”, navodi Alijanović.

Šuvalić je bio zabrinut zbog iseljavanja bošnjačkog stanovništva u Tursku između svjetskih ratova. Najžešći protest izražava u članku Apel iz Bosanske Krupe, u kojem govori o teškom položaju bosanskohercegovačkih muslimana koji su nakon austrougarske okupacije Bosne u više navrata bili prisiljeni napustiti svoja višestoljetna ognjišta i odseliti u Tursku.

U pripovjesti Starac Nuhan ukazuje na historijsku i moralnu potrebu ostanka u vlastitom zavičaju. Starac Nuhan, glavni lik pripovijesti, povučen u samoću traga za razlozima koji obavezuju njega i svakog drugog Krajišnika da, uprkos svim teškoćama i nedaćama koje ih pritišću od dolaska Austro-Ugara u Bosnu i Hercegovinu, ostaju u svojoj zemlji čuvajući svoju vjeru islam i kućni prag. Šuvalićev stav o muhadžirluka najbolje se ogleda u Nuhanovom savjetovanju sina Ahmeta: “Dijete, mi ne selimo u Tursku! Sve nevolje, patnje, nerodice i zapostavljanja, ipak, mi ćemo vjerom u Boga i radom izdržati, preživjeti i opet sretni biti u svom dragom zavičaju. Znaš, moj jedini sine, ovdje je nas Bog stvorio, da mu se klanjamo; ovdje su naši djedovi od pamtivijeka. Oni su samo živjeli za ovaj zavičaj. Borili se za sultana i protiv njega samo za ovu grudu zemlje, za ove čaire, polja i golijeti da ih se spase, da ih se obrani, a nikad i nikad za pare…”

Husein Šehić, krajiški pjesnik i prozaist, bio je veliki prijatelj Murata Šuvalića. Još za Šuvalićeva života napisao je pjesmu Motiv krajiškog proplanka, s posvetom: “Mom dobrom ahbabu Muratu Šuvaliću”, a koja je objavljena u Novom Beharu 1931. godine. U povodu književnikove smrti, Šehić u istom časopisu objavljuje dirljivu pjesmu Pod našim lipama. Tri godine kasnije, 1939. godine, potaknut nebrigom prema piscu kojem do tada ni nišan nije bio podignut, u kalendaru Narodna uzdanica piše Sjećanje na mrtvog druga Murata.

Murat Šuvalić sahranjen je u naselju Mahala u Bosanskoj Krupi. Nekoliko godina nakon smrti, poslije apela građana, nišan mu je podigao obrtnik Stanko Tajić iz Bosanske Otoke. Kada je građena bolnica u Mahali, i Šuvalićev nišan prenesen je na Lipik. Među borovim stablima, napola zatrpan u zemlju i prekriven mahovinom, nišan je danas teško primjetan.

Objava Krupljanin Murat Šuvalić: Nepravedno zaboravljeni buntovnik pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Trideset dana ostavljen je rok općini Bosanska Krupa da poduzme određene korake na rješavanju pitanja deponije rude mangana na željezničkoj stanici u Bosanskoj Otoci. Zaključak je ovo koji je donešen na protestnom okupljanju mještana MZ Otoka II kojeg su održali u subotu 1. septembra.

Mještani su se na ovakav potez odlučili, jer kako kažu ne žele više deponiju koja zagađuje okolinu i uništava zdravlje njihovo njihove djece. Kiša kada padne sapira rudu u Unu, ali je snosi i u njihova dvorišta, kada je vjetrovito prašina mangana se podiže i o posljedicama po zdravlj,kako i sami kažu svakom normalnom čovjeku posebno ne treba objašnjavati. Osim toga bageri dolaze noću utovaraju rudu, stvarajući pri tom ogromnu buku zbog čega su mještani dodatno isfrustrirani.

U izjavi za RadioBK predstavnik mještana MZ”Otoka II” Enijaz Komić kaže da samo žele da se deponija izmjesti, jer „ne možemo jednostavno živjeti na ovakav način i u ovakvim uslovima.” Peticija sa 105 imena za izmiještanjem deponije dostavljena je na sve adrese za koje su smatrali da su relevantne za rješavanje, za oko 300-tinjak domaćinstava, velikog problema.

Kažu, inspekcija za rudarstvo USK je dolazila i na terenu usmeno konstatovala da deponija ne zadovoljava ekološke standarde tj. da je područje neuslovno za egzistiranje deponije. Ukoliko se u roku od 30 dana ne pokrenu aktivnosti razgovori sa akterima priče mještani ne isključuju da će blokirati put kojeg su oni izgradili vlastitim sredstvima i koji sa svojom debljinom od pet cm ne može podnijeti težinu kamiona te su oštećenja već vidljiva.

„Mi ćemo u svakom slučaju izbjeći takve susrete, takvi susreti su vrlo neprijatni, ali ukoliko ne bude sluha od onih koji bi trebali da reaguju onda čemo mi reagovati,iako znamo da je to kažnjivo i da nije ni kulturno ni civilizirano…ali ukoliko budemo morali i taj potez povud…učiničemo i to”- kaže jedan od mještana MZ “Otoka II”.

Koliko smo uspjeli saznati vlasništvo nad zemljom gdje se ruda odlaže je Željeznica FBiH. Šta je u posjedu rudnika Mangana do te informacije za sada nismo došli. Kontaktirali smo Općinu Bosanska Krupa koji su nas obavijestili da je nedavno u Kabinetu načelnika održan sastanak kojem su prisustvovali direktor Rudnika mangana, direktor Željeznica FBH, inspektor kao i predsjednik MZ “Otoka II” i da su obavljeni razgovori na temu deponije, da su odredjeni koraci dogovoreni, ali da su u osnovi problema imovinsko-pravni odnosi. Deponija rudnika mangana na željezničkoj stanici u Bosanskoj Otoci, oni nešto stariji znaju, egzistirala je i prije rata za koju mještani kažu da je tada uništavala zdravlje i pravila probleme svima koji žive u blizini: „Jeste, deponija je bila, ali u onom sistemu nisi smio ništa red,sad smiješ!”- kaže Enijaz.

Sve u svemu rok je počeo teći, a mještani su,kažu, odlučni u svojoj namjeri da se deponija izmjesti, jer u njenoj blizini ne žele da žive ni oni ni njihova djeca.

Objava Bosanska Krupa: Mještani MZ “Otoka II” zahtijevaju izmještanje deponije rude mangana pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

17. septembra 1995. godine, borci i starješine 511. slavne, 505. viteške i 503. slavne u sadejstvu sa drugim jedinicama 5. korpusa oslobodile su Bosansku Krupu. Taj datum, uz ostale značajne poput 1. septembra kada je formirana 511. slavna brdska brigada, Krupljani prigodnim sadržajima obilježavaju svake godine.

Dvadeset treća godina oslobođenja Bosanske Krupe i dvadeset šesta godišnjica formiranja 511. slavne brigade u okviru „Septembarskih dana slobode 2018“ obilježavat će se obilaskom spomen-obilježja i šehitluka, turnirima u boćanju, košarci i nogometu, biciklističkim maratonom, izložbom fotografija i slika, plesnom revijom, koncertom, kao i svečanom akademijom Općinskog vijeća.

Program obilježavanja
Septembarski dani slobode

25. – 26. augusta
9:00 sati – Memorijalni turnir u boćanju „Mirsad Crnkić“

1. septembar
16:30 sati – Obilazak Centralnog spomen-obilježja povodom Dana 511. slavne bbr.
17:00 sati – Centralna svečanost obilježavanja Dana 511. slavne bbr. (Plato kod Doma kulture)

8. – 9. septembra
9.30 – Memorijalni turnir „Fikret Avdagić 2018“ (Igralište Idrinovac, u slučaju vremenskih neprilika sala MSŠ Safet Krupić)

13. septembar
11:00 sati – Pokazna vježba vatrogasaca ispred zgrade Opće gimnazije i na Keju
12:00 sati – Izložba „Dokumenti vremenu“ autora Husnije Topića (Stari grad)

14. septembar
8:00 sati – Marš stazama 511. slavne bbr. (Učenici Opće gimnazije Bosanska Krupa)

15. septembar
9:00 sati – Nogometni turnir „Mom gradu“ (SRC Ade)
21:00 sati – Koncert Enesa Begovića (Trg Alije Izetbegovića)

16. septembar
19:00 sati – Noćni bal voljenom gradu (Igralište Idrinovac, u slučaju vremenskih neprilika Dom kulture)

17. septembar
10:00 sati – Obilazak spomen-obilježja u Bosanskoj Krupi i Bosanskoj Otoci i šehidskih mezarja u Jezerskom i Pištalinama
14:00 sati – Svečana sjednica Općinskog vijeća (Dom kulture)
15:00 sati – Kombinovana izložba fotografija i slika 92’-95’ (autori: Jasmin Pašalić, Šefik Veladžić i borci i starješine 511. slavne bbr., članovi Kluba umjetnika Feniks

23. septembar
9:00 sati – Biciklistički maraton „Stazama 511. slavne“ – (Polazak ispred spomen-obilježja)

Pozivaju se oslobodioci Bosanske Krupe, ratni vojni invalidi, članovi porodica šehida i svi ostali građani Bosanske Krupe i susjednih općina da uzmu učešće i prisustvuju predviđenim programskim sadržajima kako bismo dostojanstveno i ponosno obilježili 26. godišnjicu formiranja 511. slavne i 23. godišnjicu oslobođenja Bosanske Krupe.

Objava Septembarski dani slobode: Kulturno-zabavnim, sportskim i memorijalnim manifestacijama Krupljani obilježavaju dane otpora i godišnjicu oslobođenja pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

U džamiji džemata Voloder u Bosanskoj Otoci, koji pripada Medžlisu Islamske zajednice u Bosanskoj Krupi, 14. jula 2018. ili 01. zu-l-kadeta 1439. hidžretske godine priređena je svečanost s kojom je mladi Otočanin Elmir Kadić i zvanično promovisan u hafiza Časnog Kur’ana.

S povodom

Radost i uživanje nakon svakog naučenog ajeta

Možeš li nam nešto reći o tvojim počecima druženja s Kur’anom?

Moj rani vjerski odgoj je usko vezan za viteški grad Bužim u kojem sam provodeći svoje djetinjstvo pohađao mektebsku nastavu kod imama centralne bužimske džamije Senada ef. Aljića. Učenje arapskog pisma sam započeo sa 7 godina da bi svoju prvu hatmu Kur’ana zajedno sa ostalim polaznicima moje mektebske generacije proučio kada sam navršio 11 godina. Zasigurno ovaj je faktor možda i najbitniji da se u jednom mladiću usadi ljubav prema učenju Kur’ana i druženju sa njim.

Šta te i kada inspirisalo da počneš s hifzom Časnog Kur’ana?

Nakon što sam akademske 2009/2010. godine primljen na Fakultet političkih nauka u Sarajevu moj studentski život započinje u Studentskom naselju „Bjelave“ u kome sam kroz institucije Islamske zajednice na nagovor svojih kolega najprije započeo učenje Kur’ana po tedžvidskim pravila, a zatim sam na tim halkama Kur’ana čuo za hadis Božijeg Poslanika, s.a.v.s. „da onaj ko god bude čitao Kur’an, pamtio ga i sprovodio u praksu, njegovim roditeljima će se na Sudnjem danu staviti kruna koja će sijati poput Sunca i bit će ogrnuti plaštom čija će ljepota nadmašiti čitav dunjaluk. Upitat će: „Zašto nam je dato ovo?“ Reći će im se: „Zbog toga što je vaše dijete naučilo Kur’an.“ Ovaj hadis je prvi simptom koji je u meni probudio želju za hifzom Kur’ana.

Kako je bilo na početku i ko ti je posebno pomogao tokom hifza?

Iako možda u samome početku nisam bio svjestan težine zadatka kojeg sam postavio prema sebi ta moja želja za pamćenjem Kur’ana naišla je na oduševljenje mojih kolega iz doma koji su mi bili najveća podrška u toj početnoj fazi. Sjećam se da su upravo oni bili ti koji su me preslušavali naučene ajete, stranice i Kur’anske sure. Nedugo zatim sam upoznao svog prvog muhaffiza, hfz. Damira Gičevića, koji je svojim odgojnim metodama u meni usadio još veću ljubav prema Kur’anu , kako samome hifzu tako i razmišljanju o Kur’anu, a zatim i sprovođenju propisa Kur’ana u život. Početak memorisanja Kur’ana je nosio sa sobom jednu težinu, ali istovremeno radost i uživanje nakon svakog naučenog ajeta. Ono što me, također, potpomoglo na ovome putu jeste rekreativno bavljenje sportom. Uz svakodnevno trčanje, koje sam imao običaj praktikovati u Atletskom centru Koševo, slušao sam Kur’an i na taj način u podsvijesti sam kroz melodiju učača Mišarija al-Afasija pamtio ajete i sure koje sam slušao. Često se znam našaliti da sam zadnji džuz Kur’ana naučio trčeći.

Da li je bilo teško, uz dva potpuno različita studija, učiti i Kur’an napamet?

Jedna od mojih životnih prekretnica jeste da kao stipendista države Kraljevina Saudijska Arabija 2013. godine bivam primljen na Institut za arapski jezik na Univerzitetu Qassim. Zasigurno mogu reći da je to ono što mi je uveliko olakšalo najprije razumijevanje, a zatim i hifz Kur’ana. Nakon završetka arapskog jezika 2015. godine na istom Univerzitetu sam upisao Fakultet islamskog prava koji je u konačnosti postao još jedna spona na putu učenja Kur’ana. S druge strane ostala je velika obaveza prema mojim roditeljima koji su mi najveća podrška tokom cijelog života da završim master studij na Fakultetu političkih nauka. U tim trenucima oni su mi bili najveća inspiracija i motivacija da ne odustanem niti od svojih prvobitno zacrtanih ciljeva. Hvala Allahu i taj segment mog života bi trebao da se upotpuni u skorijem periodu. Trenutno sam u fazi pisanja naučnog-istraživačkog rada u oblasti međunarodnih odnosa.

Koliko si vremena učio hifz i da li je bilo teškoća?

Učenje hifza mogu podijeliti u dvije faze. Prva, period koji sam proveo u Bosni i Hercegovini, trajala je dvije godine u kojoj sam uspio da naučim 5 džuzeva Kur’ana, i druga, period mog odlaska na studije u Saudijsku Arabiju u kojoj sam, Allahovom voljom, u periodu od 3 godine uspio da upotpunim hifz Kur’ana. Zasigurno da je period u Bosni imao određenu težinu u učenju, ali je, s druge strane, postao psihološki faktor da uspijem i u onoj drugoj fazi koja je ukratko sažeta u ajetu sure Al-Inširah „Ta, zaista, s mukom je i last“.

Kakva je bila uloga i važnost tvog muhafizza?

Sada sa ove distance, nakon mog pređenog puta u procesu hifza Kur’ana mogu konstatovati da je „institucija“ muhaffiza najbitniji vanjski faktor u tom procesu i usko je povezan sa onim unutarnjim faktorima koji se odnose na motivaciju, jer je u nekim momentima krize, koja neminovno zahvati svakog ko krene putem hifza Kur’ana, muhaffiz taj s kojim dijeliš svoje probleme, iznalazi rješenja za njihovo prevazilaženje, te u konačnosti pokušava da ti vrati samopouzdanje i motivaciju kako bi nastavio ka „uzvišenom“ cilju koji je pred tobom. Od Allahovog dobročinstva prema meni jeste što sam u procesu hifza imao veliki broj muhaffiza koji su, svaki na svoj način, pozitivno utjecali na moje učenje i stvaranje afiniteta prema pamćenju Kur’ana. Kao kruna na svih njih jeste muhaffiz dr. Abdulaziz Drkić, pred kojim sam u relativno kratkom vremenu kompletirao hifz Kur’ana, s jedne strane, i izgradio neke nove ambicije u pogledu izučavanja kur’anskih znanosti, sa druge strane.

Šta je bilo presudno na tvom putu stjecanja titule hafiza?

Uz iskrenost za koju se nadamo da manifestiramo spram Allaha, dž.š., kao presudne faktore na putu stjecanja titule hafiza izdvojio bih strpljenje prožeto ustrajnošću, kao i faktor uloge prijatelja koji koračaju uz tebe na tom plemenitom putu.

Kome si sve zahvalan što si hafiz Kur’ana?

Svakako nakon zahvale Allahu, dž.š., i zahvale roditeljima, muhaffizima i prijateljima posebno moram istaknuti zahvalnost svojoj supruzi Zehri na jednom velikom odricanju koji iziskuje put stjecanja titule hafiza. Doista je ona ta koja je svoje aktivnosti podredila meni i mome učenju i bila oslonac na ovom putu u svakome trenutku. Allaha molim da je istinski nagradi i da joj učini muža još boljim.

Koji su tvoji planovi u budućnosti?

Iako se moji fakultetski studiji završavaju u skorijem vremenu, želio bih u budućnosti da ostanem u tom procesu „cjeloživotnog učenja“ sa aspektom na kur’anske i druge društvene znanosti koje će mi koristiti u profiliranju vlastite ličnosti. Neovisno o poslu kojeg budem obavljao, volio bih poseban akcenat staviti na mlade ljude i zajedno sa njima graditi bolju budućnost u našoj lijepoj Bosni i Hercegovini.

Objava Bosanska Otoka sa hafizom Elmirom Kadićem u sretniju budućnost pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Sedamnaestog septembra se navršava 23. godina od kada su borci i starješine 511. slavne, 505. viteške i 503. slavne u sadejstvu sa drugim jedinicama 5. korpusa oslobodile Bosansku Krupu. Taj se datum svake godine obilježava prigodnim tradicionalnim, sportskim i kulturnim manifestacijama.

Centralni dio obilježavanja ove je godine na Trgu Alije Izetbegovića u 20.00 sati kada će koncert za sve Krupljane i njihove goste održati popularni bh. izvođač narodne muzike Enes Begović.

U okviru manifestacije „Septembarski dani slobode“ kojom se slavi oslobođenje Bosanske Krupe već je obilježen Dan 511. slavne bbr. Organizirani su memorijalni turniri u boćanju „Mirsad Crnkić“ i u košarci „Fikret Avdagić“, a narednih dana bit će upriličeno još nekoliko zanimljivih događaja poput turnira u nogometu, biciklističkog maratona, izložbe fotografija i slika, plesne revije, koncerta Enesa Begovića i svečane sjednice Općinskog vijeća.

Sutra je pokazna vježba vatrogasaca ispred zgrade Opće gimnazije i na Keju. Kao i nekoliko prethodnih godina pripadnici vatrogasne jedinice građanima će svoju spremnost i obučenost demonstrirati spasavanjem ljudi u slučaju požara u objektu i spasavanjem ljudi od utapanja u rijeci. Isti dan na Starom gradu bit će upriličena izložba „Dokumenti vremenu“, djela cazinskog umjetnika Husnije Topića inspirirana krajiškom epikom i poznatim ličnostima iz prošlosti BiH.

U petak obilježavanje godišnjice oslobođenja tradicionalnim maršem stazama 511. slavne nastavljaju učenici Opće gimnazije Bosanska Krupa. Učenici će sa profesorima i rukovodstvom škole obići šehidska mezarja u Jezerskom i Pištalinama, te spomen-sobu 511. slavne.

Prvog dana vikenda u organizaciji Nogometne škole „Feniks“ bit će organiziran turnir, a uvečer pod pokroviteljstvom Općine Bosanska Krupa upriličen koncert Enesa Begovića. Sve Krupljane i njihove goste ovaj prepoznatljivi izvođač narodne muzike zabavljat će od 20 sati na Trgu Alije Izetbegovića.

Nedjelja je rezervisana samo za ples. Članice i članovi Sportsko plesnog kluba „Hypnotic“ svome gradu za „rođendan“ poklonit će i ove godine noćni bal, prezentovati koreografije s kojima su osvajali mnoga velika takmičenja u našoj zemlji i inostranstvu.

Na dan oslobođenja, 17. septembra, brojne delegacije opet će obići spomen-obilježja i mezarja u Jezerskom i Pištalinama, a u poslijepodnevnim satima bit će održana svečana sjednica Općinskog vijeća Bosanska Krupa. Svi prisutni na sjednici moći će pogledati i Kombinovanu izložbu fotografija i slika 92’-95’ čiji su autori Jasmin Pašalić, Šefik Veladžić, te borci i starješine 511. slavne bbr., inače članovi Kluba umjetnika Feniks. Posljednji događaj u sklopu manifestacije „Septembarski dani slobode“ ove godine je Biciklistički maraton „Stazama 511. slavne“ koji je zakazan za 23. septembar.

Program obilježavanja

25. – 26. augusta
9:00 sati – Memorijalni turnir u boćanju „Mirsad Crnkić“

1. septembar
16:30 sati – Obilazak Centralnog spomen-obilježja povodom Dana 511. slavne bbr.
17:00 sati – Centralna svečanost obilježavanja Dana 511. slavne bbr. (Plato kod Doma kulture)

8. – 9. septembra
9.30 – Memorijalni turnir „Fikret Avdagić 2018“ (Igralište Idrinovac, u slučaju vremenskih neprilika sala MSŠ Safet Krupić)

13. septembar
11:00 sati – Pokazna vježba vatrogasaca ispred zgrade Opće gimnazije i na Keju
12:00 sati – Izložba „Dokumenti vremenu“ autora Husnije Topića (Stari grad)

14. septembar
8:00 sati – Marš stazama 511. slavne bbr. (Učenici Opće gimnazije Bosanska Krupa)

15. septembar
9:00 sati – Nogometni turnir „Mom gradu“ (SRC Ade)
20:00 sati – Koncert Enesa Begovića (Trg Alije Izetbegovića)

16. septembar
19:00 sati – Noćni bal voljenom gradu (Igralište Idrinovac, u slučaju vremenskih neprilika Dom kulture)

17. septembar
10:00 sati – Obilazak spomen-obilježja u Bosanskoj Krupi i Bosanskoj Otoci i šehidskih mezarja u Jezerskom i Pištalinama
14:00 sati – Svečana sjednica Općinskog vijeća (Dom kulture)
15:00 sati – Kombinovana izložba fotografija i slika 92’-95’ (autori: Jasmin Pašalić, Šefik Veladžić i borci i starješine 511. slavne bbr., članovi Kluba umjetnika Feniks

23. septembar
9:00 sati – Biciklistički maraton „Stazama 511. slavne“ – (Polazak ispred spomen-obilježja)

Organizacioni odbor poziva oslobodioce Bosanske Krupe, ratne vojne invalide, članove porodica šehida i sve ostale građane Bosanske Krupe i susjednih općina ali i njihove prijatelje i goste da uzmu učešće i prisustvuju svim predviđenim programskim sadržajima kako bi dostojanstveno i ponosno obilježili 23. godišnjicu oslobođenja Bosanske Krupe.
Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa

Objava Povodom Dana općine Bosanska Krupa: Koncert Enesa Begovića u subotu od 20 sati pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Sinoć je u Velikoj Sali Doma kulture u Bosanskoj Krupi, pred skoro 700 članova i sipmatizera stranke, odražana programsko-izvještajna Skupština Općinskog odbora Stranke demokratske akcije na kojoj je predstavljen izvještaj o projektima realizovanim na području ove općine nakon izbora 2014. godine. Predstavljeni su i kandidati ove organizacije za sve nivoe vlasti.

Kako je istakao predsjednik OO SDA Bosanska Krupa i kandidat za Skupštinu Unsko-sanskog kantona Mehmed Mahmić, u Krupi su u protekle tri godine realizovani projekti sa viših nivoa vlasti vrijedni preko tri miliona KM, a njihov broj je u stalnom porastu. „Najznačajnije među njima su investicije u unaprijeđenje cestovne infrastrukture. Traju radovi na izgradnji ceste Bosanska Krupa – Arapuša u koju će biti uloženo 450 hiljada KM. Kraju se privode radovi na školi u Pištalinama koju stanovnici naše općine čekaju preko deset godina. Krupljani su profitirali i od brojnih projekata iz oblasti poljoprivrede“, rekao je Mahmić. On je dodao da je u pripremi još nekoliko infrastrukturnih projekata. Vlada Federacije je u budžetu za 2018. obezbijedila, između ostalih, 110 hiljada KM za rekonstrukciju i asfaltiranje lokalnog puta u naselju Kubeti.

Mahmić je posebno istakao ulogu Vlade USK i ministra privrede USK Samira Sedića, te Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemdusina Dedića. Kadrovi SDA su u ovom mandatu dokazali da se znaju boriti za ovaj kraj zbog čega i zaslužuju da im građani Krupe pruže podršku 7. oktobra, zaključio je.

Objava Tribina SDA u Bosanskoj Krupi: U Bosanskoj Krupi uloženo preko 3 miliona KM, broj projekata realizovanih na USK u stalnom porastu pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Dogodilo se još jedno strašno ubistvo na Unsko-sanskom kantonu, tačnije u Bosanskoj Krupi.

Kako portal neslužbeno saznaje, dogodilo se teško ubistvo u Bosanskoj Krupi.

Naime, prema našim saznanjima, sin je ubio majku, isjekao je na komade i zakopao na više lokacija.

Jutros je ovo monstruozno ubistvo šokiralo građane Bosanske Krupe koji su u nevjerici posmatrali kako policija vrši uviđaj i odvodi mladića radi poduzimanja daljih istražnih radnji.

Za sada nemamo nekih većih informacija, osim da policija pokušava pronaći advokata koji želi braniti ovog mladića, ali kako saznajemo još uvijek bezuspješno s obzirom da su advokati u jednoj vrsti štrajka zbog neisplaćenih obaveza.

Objava TEŠKO UBISTVO U BOSANSKOJ KRUPI: Sin isjekao majku na komade pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

Objava Muškarac u Bosanskoj Krupi sjekirom ubio majku i potom je zakopao pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.

UKLJUČITE SE U DISKUSIJE NA BISCANI.NET FORUMU

Objava Policija pronašla dijelove tijela žene koju je u Bosanskoj Krupi ubio sin pojavila se prvi puta na BISCANI.NET.