Povodom obilježavanja 13. godišnjice pogibije pripadnika specijalne jedinice MUP-a USK Emsuda Begića u srijedu, 30. marta od 10 sati održaće se 5. Memorijalni maraton u dužini od 30 km.

Maraton kreće u 10 sati iz Pokoja u Bihaću gdje je nekad bila policijska stanica do Bosanske Krupe. U Maratonu sjećanja trčaće Emsudove kolege iz MUP-a USK-a i mladi sportisti koji će po dolasku u Bosansku Krupu posjetiti mezar, proučiti fatihu te obići porodicu.

Podsjećamo, teška saobraćajna nesreća dogodila se 2004. godine i u njoj su stradala četvorica pripadnika MUP-a USK-a iz Bosanske Krupe, trojica su povrijeđena, a Emsud Begić je smrtno stradao u dobi od samo 28 godina. Iza Emsuda je tada ostala malena kćerka i supruga, otac, majka, sestra i njihova bol.

The post Maraton sjećanja na Emsuda Begića appeared first on BISCANI.NET.

The post Maraton sjećanja na Emsuda Begića appeared first on BISCANI.NET.

Iako je i sam dotrajao i čeka poboljšanje vremena za rekonstrukciju, svakako da ovaj čin nije opravdanje za naše sugrađane.

Bosanska Krupa u svim svojim promocijama grada teži prema razvoju privrede i turizma, ali zbog ponašanja ovakvih pojedinaca to će biti teško postići.- pišu krupljani.ba

The post Sve manje kulture, sve više vandalizma u Bosanskoj Krupi appeared first on BISCANI.NET.

Sa proizvodnjom od 65 kabina dnevno za sve velike kompanije koje proizvode radne mašine, traktore i kombajne, firma “Krupa kabine” iz Bosanske Krupe u prošloj godini ostvarila je izvoz vrijedan 12,6 mil EUR.

Od kada ih je 2006. godine privatizovala italijanska grupacija SIAC, koji su lideri u proizvodnji kabina za radne i poljoprivredne mašine, “Krupa kabine” bilježe konstantan rast u svim pogledima.

– Od 90 zaposlenih koliko ih je bilo 2006. godine, sada u firmi radi 220 ljudi, a u ovom mjesecu planiramo da zaposlimo još 15. Takođe, proširili smo i proizvodni prostor za oko 4.200 m2, a u planu je i proširenje za još 2.000 m2 – rekao je u intervjuu za “eKapiju” Emil Fajić, menađžer prodaje u “Krupa kabinama”.Fajić dodaje da je dosta investirano i u nabavku novih mašina. Naime, kupljena su dva nova lasera “Trumpf” i “Prima Power”, zatim nova presa za savijanje limova, kao i aparat za varenje najnovije tehnologije “Lincoln”.

– Do skora smo morali da kupujemo azot, a sad smo nabavili generator za proizvodnju azota i riješili taj problem. A u planu nam je još jedna investicija koja je u procesu realizacije, a to je kupovina lasera za obradu cijevi.

U 2015. u ovoj firmi je napravljeno oko 12.000 kabina za sve velike kompanije koje se bave proizvodnjom radnih i poljoprivrednih mašina, kao što su “Caterpillar”, “Liebherr”, “John Deere”, “Masey Ferguson”, “Claas”, “Agco”, JLG, CNH, “Hardi”, “Kubota” itd..

– Od skora radimo i sa firmom SINT koja se bavi proizvodnjom reklama za benzinske pupme (MOL, Q8 itd) i reklama za razne koncesionare u Evropi (“Mazda”, Unicredit itd). Za njih radimo nosače reklama za sve koncesionare “Mazde” u Evropi koji su visoki od 4 do 6,5 metara i nosače zastava za MOL benzinske pumpe koji se kreću od 6 do 9,5 metara visine, što je za “Krupa kabine” jedan novi poduhvat koji smo uspjeli da realizujemo u vrlo kratkom vremenskom periodu – kaže Fajić.Većina sirovina potrebnih za proizvodnju u “Krupa kabinama” dolazi iz EU.

– Kvalitet koji se od nas zahtjeva, trenutno se ne može naći na domaćem tržištu. Mada, mi nastojimo da nađemo i dobavljače u BiH sa kojima bismo zadovoljili jedan dio naših proizvoda – dodaje sagovornik “eKapije”.

Fajić ističe i to da je skoro cijela proizvodnja namijenjena za izvoz i da samo jedan dio rade za novog kupca iz BiH.

– Imamo dosta ponuda koje su na razmatranju kod naših sadašnjih kupaca, a i nekih novih potencijalnih klijenata od kojih zavisi da li će biti povećanja kapaciteta proizvodnje i novih ulaganja u proizvodne prostore. Trenutno radimo na našem maksimumu i proizvodimo oko 65 kabina dnevno, a godišnji kapacitet u ovom trenutku je oko 13.650 kabina.

U “Krupa kabinama” posjeduju certifikate IS0 9001/2008, ISO 3834-2 i najnoviji EN 1090-2. A što se tiče planova za naredni preiod, Fajić kaže da u ovoj godini uvode nove proizvode – “Liebherr Telehander Telfs” i nove kabine “CarraroAgritalia”, “Caterpillar D6K Army” i “JLG Roadrunner”.

ekapija

The post “Krupa kabine” u 2015. ostvarile izvoz od 12,6 mil EURA appeared first on BISCANI.NET.

Prva Sjednica Radne grupe za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na granici BiH i Hrvatske, na lokaciji Trgovska Gore u općina Dvor, a koju je nedavno formiralo Vijeće ministra, održana je danas u prostorijama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnose BiH.

Obraćajući se novinarima poslije sjednice, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić, koja je predsjedavajuća Radne grupe, objasnila je da ovo tijelo čine predstavnici državnog parlamenta, ministarstava, Državne agencije za radijacijsku i nuklarnu sigurnost…

– Dogovoroili smo se da pripremimo jedan tekst rezolucije koji će obavezati sve predstavnike u zajedničkim institucijama, misli se na Parlamentarnu slkupštinu, Ministarstvo vansjskih poslova, članove Predsjedništva BiH, da diplomatskim putem s organima Hrvatske pokušaju doći do toga da ova lokacija ne bude odabrana od strane hrvatskih vlasti – kazala je ona.

Podsjetila je da se lokacija, po mišljenju stručnjaka, geologa, nalazi na vrlo trusnom području te svega tri kilometra od prvog grada, prve općine, to je općina Bosanski Novi.

– Također, danas smo zaključili da putem MVP tražimo da Hrvatska omogući tri rasprave, u Bihaću, Novom Gradu i Sarajevu, da svi oni organi Hrvatske koji nastoje da ovaj lokalitet bude odabran, čuju I mišljenje stručne javnosti, naših predstavnika. Svi građani svih općina u slivu rijeke Une, pritoka Une, eksplicitno su rekli “Ne”. Čak je i Vlada Unsko-sanskog kantona donijela rezoluciju u kojoj je rečeno “Ne” odlagalištu. Tu je ugroženo 230.000 stanovnika, ti ljudi žive od poljoprivrede, turizma, pčelarstva, uzgoja stoke… Znači, proizvod koji bi se tu proizvodio, ne bi mogao biti plasiran na bilo koje tržište – kazala je Golić, objašnjavajući kako je predviđeno da na ovoj lokaciji najprije bude skladište radioaktivnog otpada, a nakon 25 godina i odlagalište.

avaz

The post Gradnjom odlagališta nuklearnog otpada bit će ugroženo 230.000 građana u Krajini! appeared first on BISCANI.NET.

Povodom 11. aprila – dvadeset treće godišnjice osnivanja IDČ “Faraoni“ i Dana specijalnih jedinica 511. slavne bbr. Općina Bosanska Krupa u ponedjeljak organizuje niz prigodnih aktivnosti.

Obilježavanje Dana „Faraona“ i Dana specijalnih jedinica 511. slavne bbr. započet će polaganjem cvijeća na Centralnom šehidskom spomen-obilježju u Bosanskoj Krupi u 10.00 sati. Potom će se obići spomen-obilježje u Bosanskoj Otoci, šehitluci u Pištalinama i Jezerskom, te Spomen-soba 511. slavne bbr.

U poslijepodnevnim satima predviđen je zajednički ručak i druženje pripadnika svih proslavljenih jedinica.

Pozivaju se pripadnici IDČ „Faraoni“ i svih drugih jedinica da se okupe u ponedjeljak, 11. aprila u 10,00 sati ispred Centralnog šehidskog spomen-obilježja u Bosanskoj Krupi, te da učestvuju u svim aktivnostima obilježavanja ovog značajnog datuma.

The post 11. aprila se obilježava dvadeset treća godišnjica osnivanja IDČ „Faraoni“ i Dan specijalnih jedinica 511. slavne bbr. appeared first on BISCANI.NET.

Ovaj događaj je od izuzetnog međunarodnog značaja jer treba da još snažnije promoviše strateški pristup procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.

Golić je, u okviru rasprave o primjeni SEA Protokola, upoznala strane konvencije i članice Protokola sa primjenom ESPOO konvencije i Protokola SEA od strane Hrvatske prema BiH kao pogođenoj zemlji prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata u vezi sa potencijalnom izgradnjom odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, u općini Dvor u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice sa BiH.

– Iskoristila sam priliku i upoznala članice konvencije, ali i međunarodnu javnost, da je Republika Hrvatska još 2014. godine donijela Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, iz koje je proizašla obaveza izrade Nacionalnog programa sprovođenja Strategije kojim se utvrđuje okvir za uspostavljanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i da je u toku 2015. godine Republika Hrvatska počela sa aktivnostima na odabiru lokacije za izgradnju odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti. S obzirom da se radi o odabiru lokacije za odlagalište radioaktivnog otpada, utvrđeno je da se radi o projektu iz priloga 1 Protokola SEA, kao i o projektu sa mogućim značajnim prekograničnim uticajem na životnu sredinu, što podrazumijeva obavještavanje pogođene strane.

Golić je upoznala učesnike konferencije sa razlozima na kojima se temelji činjenica o mogućem značajnom uticaju na životnu sredinu Bosne i Hercegovine, a koji su dobro poznati našoj javnosti: Lokacija Trgovska gora se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, udaljena je manje od 3 km od granice, područje koje se nalazi u neposrednoj blizini je naseljeno i broji oko 230.000 stanovnika, lokacija je bogata vodotokovima koji predstavljaju centralno slivno područje prema rijeci Uni i općinama uz rijeku Unu i slivnom području prema rijeci Kupa i općinama uz rijeku Kupa. Lokaciju Trgovska gora karakterišu vodotokovi koji se koriste za piće i u domaćinstvu, navodnjavanje zemljišta i turističke sadržaje.

S obzirom na geološku građu, područje Trgovske gore je vodopropusno, sa lošim seizmološkim karakteristikama (6. i 7. trusna zona) sa jakim vertikalnim i horizontalnim rasjedima. Svi ovi podaci su dobijeni od strane stručnih lica u periodu od kada su prvi put objavljeni navodi o mogućoj realizaciji ovakvog projekta na Trgovskoj gori.

U navedenom periodu Republika Hrvatska nije obavještavala nadležne institucije u Bosni i Hercegovini o sprovedenim postupcima u toku 2014. i 2015. godine.

– Nepostupanje Republike Hrvatske po članu 10. Protokola o strateškoj procjeni rezultiralo je usvajanjem odluka o protivljenju izgradnji ovog odlagališta na Trgovskoj gori od strane svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska je tek u drugoj polovini februara 2016. godine dostavila obavještenje o započetom postupku Strateške procjene Nacionalnog programa sprovođenja Strategije i Bosna i Hercegovina se izjasnila da kao ‘pogođena strana’ želi učestvovati u postupku.

Činjenica da se radi o lokaciji u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, koja pri tom nema nuklearnu elektranu i nema vlastitog otpadnog istrošenog goriva, ovakvu odluku Republike Hrvatske čini posebno neprihvatljivom, tim prije što nije poznato da je sličan slučaj zabilježen bilo gdje u svijetu – kaže Golić.

Golić je apelovala da se utiče na preispitivanje odluke Republike Hrvatske u pogledu odabira lokaliteta Trgovska gora za odlagalište ove vrste otpada, a sama činjenica da je Sekretarijat konvencije, pored niza prekograničnih problema među zemljama članicama, ovaj slučaj uvrstio u dnevni red, daje za pravo da očekujemo i međunarodnu pomoć i posredovanje u mirnom rješavanju ove situacije.

– U razgovorima sa čelnim ljudima Konvencije, nakon obrazlaganja trenutne pozicije nas kao pogođene zemlje, ukazano je da nadležne institucije zadužene za predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima, treba i formalno da se obrate Odboru za implementaciju pri ESPOO konvenciji u Palati nacija u Ženevi. Ovo je jedino tijelo koje je nadležno da izvrši procjenu i analizu primjene Konvencije i SEA Protokola od strane Republike Hrvatske – kaže Golić.

Ukoliko Hrvatska, kao strana, bez obzira na protivljenje BiH, tvrdi da odlagalište radioaktivnog otpada nema uticaja na život i zdravlje građana pogođene zemlje, BiH može Sekretarijatu Konvencije u Ženevi uputiti zahtjev za utvrđivanje postojanja uticaja.

– Ako dođe do nerazumijevanja o primjeni konvencije, strane treba da dogovorno traže rješenje, ako dogovora nema, pravdu ćemo potražiti pred Međunarodnim sudom pravde – kazala je ministrica Golić.​

U delegaciji su pomoćnik ministra za ekologiju Svjetlana Radusin i direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović.

The post Ako Hrvatska ne odustane od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, moguć je i sudski spor! appeared first on BISCANI.NET.

Jedna osoba smrtno je stradala u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u popodnevnim satima dogodila Bosanskoj Krupi.

Nesreća se dogodila na magistralnom putu M14, kod Poslovne zone “Pilana” u Bosanskoj Krupi, a smrtno je stradao vozač motora.

Kako neslužbeno doznajemo, radi se o Nijazu Pašaliću iz Bosanske Krupe.

Prema prvim informacijama, Pašić je prilikom pada sa motora zadobio teške tjelesne povrede. Hitno je prebačen u Kantonalnu bolnicu u Bihaću, nakon čega je uslijed zadobivenih povreda preminuo.

//klix

The post U Bosanskoj Krupi poginuo motociklista appeared first on BISCANI.NET.

Da je ovo bio izazov za dugu vožnju od Zenice zenički planinari /28 učesnika/ nisu žalili, jer su imali u čemu da uživaju. Prirodne ljepote rijeke Krušnice su začarale sve učesnike ovog planinarskog pohoda. Tok rijeke koji je šest km dužine i krajolik su dar prirode u kojem se može samo diviti, a ne može se opisati. Malo je riječi da bi se ova rijeka sa svojim predivnim izvorom opisala jer ovo treba samo posjetiti da bi se zapamtilo.Da smo mi planinari iz Zenice po prvi put u obilasku ovog mjesta dokaz je sami doček domaćina koji su se predstavili kao dobri domaćini, a još bolji organizatori.

Pored domaćina PD „Grmeč“ iz Bosanske Krupe učešće uzeli i više od 200 učesnika. Učesnika je bila iz više gradova među kojima su gosti iz PD „Tajan-Lisac“ Zenica, PD „Željezara“ Zenica, VEDRO Zenica, PD „Mrakovica“ Kozarac, PD „Velika Kladuša“ Velika Kladuša, Planinarska sekcija II srednje škole „Dr. Husein Džanić“ Velika Kladuša“, PD „Krajina“ Cazin, PD „Radoč“ Bužim, PD „Runolist“ Bihać, PD „Horizont“ Bihać, KES “Crni vrh” Bosanski Petrovac, PD „Lanište“ Ključ, EKO-SPORT Ključ, PD „Mulež“ Sanski Most i omladinci DVD BOSK 1898. , te brojni građani bosanskokrupske općine.

Kako su rekli da će ovaj događaj ostati upamćen kao jedan od najorganiziranijih do sada, te će zasigurno naći svoje mjesto na planinarskim kalendarima brojnih društava u BiH, ali i šire.

Na kraju druženja svi učesnici su počašćeni planinarskim grahom a svim društvima su uručene zahvalnice dok su dodijelili prigodne poklone za najmlađeg i najstarijeg učesnika pohoda /Milica Petrović član PD Tajan-Lisac Zenica/ A posebnu nagradu za učešće dobila su zenička društva u znak odziva za prvo učešće njihove manifestacije.

zenicablog.com

The post Zenički planinari u Bosanskoj Krupi appeared first on BISCANI.NET.

Ugovor kojim Savezna Republika (SR) Njemačka stavlja na raspolaganje sredstva od 1,2 miliona eura za humanitarno deminiranje u Bosanskoj Krupi, Gračanici, Vogošći i Doboju, potpisali su danas ambasador SR Njemačke u Bosni i Hercegovini Christian Hellbach i predstavnik Organizacije Enhancing Human Security (ITF) Damjan Bergant.

Ovim sredstvima bit će angažirane isključivo bosanskohercegovačke firme za poslove čišćenja mina u raznim dijelovima BiH.

Također, vlada Njemačke će putem direktne dodjele sredstava staviti na raspolaganje oko 500.000 eura organizaciji “Norwegian People's Aid” (NPA) da bi mogli nastaviti čišćenje mina na području Doboja/Usore.

Ambasador SR Njemačke u BiH Christian Hellbach kazao je da se današnjim potpisivanjem ugovora nastavlja dugogodišnja saradnja s ITF-om, koji je njihov najvažniji partner.

Pojasnio je da je dio angažmana ITF-a zapravo saradnja gdje se fokusiraju na otkrivanje mina i njihovo uklanjanje te podsjetio da podrška Njemačke uklanjanju mina u BiH traje već 20 godina i da su u te svrhe do sada dodijelili oko 40 miliona eura.

Predstavnik ITF-a Damjan Bergant kazao je da je ITF prisutan u BiH još od 1999. godine te da će ovdje ostati do “posljednje mine”.

Istakao je da je SR Njemačka jedan od najvećih donatora ITF-a te da je do sada putem ove organizacije donirala više od 24 miliona eura za različite projekte.

Dodao je da je samo u BiH Savezno ministarstvo za vanjske poslove Njemačke doniralo gotovo 18 miliona eura, čime je ITF od mina očistio 16,6 km2 zemljišta na 424 lokacije.

Izvor: Fokus.ba

The post Njemačka donirala 1,2 miliona eura za humanitarno deminiranje u Bosanskoj Krupi appeared first on BISCANI.NET.

Radna grupa za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovska gora u Hrvatskoj, jučer je definirala rezoluciju kojom se BiH protivi izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada, a koja će biti proslijeđena u oba doma PS BiH.

U prijedlogu rezolucije, konstatira se da je je lokacija Trgovska gora, Općina Dvor, predviđena za aktivnosti skladištenja i odlaganja radioaktivnog otpada, udaljena manje od tri km od granice sa BiH, odnosno od Općine Bosanski Novi.

Navedena je i zabrinutost građana, lokalnih zajednica, nadležnih organa entiteta i institucija Bosne i Hercegovine, kao i susjednih općina Hrvatske, da aktivnosti u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, te izgradnje objekata za skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada, iskorišćenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva uz granicu sa BiH mogu bitno uticati na zdravlje i život stanovnika, vazduh, zemljište, vode i  prirodna dobra, posebno područja u Bosni i Hercegovini koja su u neposrednoj blizini (općine Bosanski Novi, Krupa na Uni, Bosanka Dubica i Bosanka Kostajnica u Republici Srpskoj i Bosanska Krupa, Bužim i Velika Kladuša u Federaciji BiH).

Konstatirano je i da je lokacija predviđena za pomenute aktivnosti nalazi na središnjem dijelu masiva Trgovske gore, a to područje je ispresijecano vodotokovima čije su podzemne vode vrlo osjetljive, jer se lako i brzo mogu zagaditi. Ovi vodotokovi predstavljaju centralno slivno područje prema: rijeci Uni i općinama Bosanski Novi Grad, Krupa na Uni, Bosanka Dubica, Bosanka Kostajnica i Bosanska Krupa u BiH i Hrvatska Kostajnica u Hrvatskoj, kao i rijeci Kupi te općinama Bosanska Krupa, Bužim, Velika Kladuša i susjednim opštinama Hrvatske. Potok Žirovac koji protiče područjem predviđenim za skladište i odlagalište radioaktivnog i opasnog otpada direktno se ulijeva u rijeku Unu, čija se voda koristi za piće, navodnjavanje zemljišta, kupanje i druge turističke sadržaje, a bila bi ugrožena radioaktivnim i drugim česticama opasnim po život i zdravlje ljudi; U rezoluciji je navedeno  i da efekti po zdravlje od izloženosti zračenju mogu biti deterministički (koji se javljaju ubrzo nakon izlaganja i koji uzrokuju akutne zdravstvene efekte uzrokovane izloženosti visokim nivoima jonizujućeg zračenja za posljedicu imaju odumiranje velikog broja ćelija ili gubitak njihove sposobnosti da se regenerišu) ili stohastički (koji se očituju neko vrijeme, a najčešće mnogo godina nakon izlaganja i dovode do modifikovanja ćelije koje se mogu, nakon dužeg procesa, razviti u ćelije karcinoma. Vjerovatnoća nastanka karcinomatozne promjene ili genetska predispozicija nakon izlaganja radijaciji  pretpostavlja se da su proporcionalnog nivoa izloženosti i mogu se prenijeti na potomke tog lica. U rezoluciji je navedeno i više koraka i aktivnosti kojima se Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine najoštrije protivi izgradnji odlagališta. Podsjetimo, izgradnjom oflagališta na ovom području ugroženo bi bilo oko 230.000 stanovnika, koji žive od poljoprivrede, turizma, pčelarstva, uzgoja stoke… Izgradnjom odlagališta, proizvodi koji bi se proizvodili na ovom području, bi mogli biti plasirana na tržište, a njihov opastanak na ovomn području bio krajnje upitan.

//avaz

The post Pogledajte koja nas katastrofa očekuje u slučaju gradnje odlagališta nuklearnog otpada appeared first on BISCANI.NET.

Nastavljena je serija tragičnih saobraćajnih nesreća u BiH u kojima su žrtve bili motociklisti. Kako je potvrđeno iz MUP-a Unsko- sanskog kantona, prije preksinoćnog mraka na magistralnoj cesti M14, kod Poslovne zone “Pilana” u Bosanskoj Krupi, u teškoj nesreći smrtno je stradao vozač motocikla Nijaz Pašalić iz ovog mjesta.

Prema izjavama očevidaca, vozač motocikla izgubio je nadzor i prevrnuo se te prilikom pada zadobio za život opasne ozljede. Kako navodi policijski glasnogovornik Ale Šiljdedić, hitno je prebačen u Kantonalnu bolnicu u Bihaću, ali je, nažalost, usprkos liječničkim naporima, ubrzo preminuo.

“Ne mogu vjerovati da naš Nisko nije više među nama, a samo malo prije pada gledali smo ga kako se šeće ulicom, ponosan kao uvijek. Tuga za sve nas koji smo ga poznavali i imali ga za prijatelja, dragog susjeda. Neka mu je vječni rahmet, a obitelji želimo utjehu”, glasi jedan od komentara na ovu vijest, a o tuzi u Krupi svjedoči još jedan komentar na društvenim mrežama:

“Tuga za Krupu i šire… Napustio nas je veliki čovjek dobroga srca… Ne mogu vjerovati…”, u nevjerici su pisali poznanici nesretnog Pašalića.

Iz policije su još jednom apelirali na sve vozače, posebno motocikliste, koji u ovo proljetno vrijeme i najviše stradavaju svake godine, da više paze i smanje brzinu, kao i da nose opremu, a sve kako bi se spriječile i ublažile moguće posljedice.

IZVOR: Večernji.ba

The post Tuga za Bosansku Krupu: “Ne mogu vjerovati da naš Nisko nije više među nama” appeared first on BISCANI.NET.

21. aprila 1992. godine srpski dobrovoljci iz okolnih sela uz pomoć bivše JNA napali su Bosansku Krupu i zauzeli pola grada do rijeke Une.

Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe. Agresor je protjerao kompletno muslimansko stanovništvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za muslimane. Opljačkan, popaljen i porušen grad, agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i Bosanskokrupske 511. Slavne brdske brigade. Od tog datuma Bosanska Krupa se nalazi u sastavu Bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH u Unsko- sanskom kantonu.

Godine 1991, broj stanovnika opštine Bosanska Krupa iznosio je 58.212, od čega su 74,5% bili Bošnjaci, 23,6% Srbi i 0,24% Hrvati. S obzirom na bošnjačku većinu, SDA je pobjedila na izborima 1990. godine. Prije 1991. godine, u Bosanskoj Krupi bilo je malo nacionalnih napetosti.

Krajem 1991. i 1992. godine, policija i JNA učestvovale su u naoružavanju srpskih civila. U septembru 1991. godine, u opštini su počeli da se pojavljuju pripadnici paravojnih jedinica. Srpska demokratska stranka (SDS) imala je svoje vlastite snage, a bili su prisutni i pripadnici Šešeljevih, Arkanovih i Martićevih snaga, te pripadnici paravojnih jedinica “Suha rebra” i “Beli orlovi”. JNA i vođe lokalnog SDS suprotstavljali su se pokušajima da se oni razoružaju. Prema riječima Gojka Kličkovića, vođe lokalne SDS, koji je bio načelnik Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva i član Glavnog odbora SDS, SDS je u septembru 1991. godine pod svojom kontrolom imala 5.000 pripadnika paravojnih jedinica. Vođa lokalne SDS Gojko Kličković bio je i član Glavnog odbora SDS i vremenom je postao predsjednik vlade Republike Srpske. Njegov kolega i član kriznog štaba SDS Miroslav Vještica takođeje bio član srpske Narodne skupštine.

Presretnuti razgovori Radovana Karadžića ukazuju na to da je bio zabrinut za budućnost Bosanske Krupe. U junu 1991. godine, on govori o “svojim ljudima” na desnoj obali rijeke Une i kaže da su spremni da redefinišu opštine, kako bi jedan dio Krupe učinili srpskom opštinom. U septembru 1991. godine, Karadžić komentariše “mi ćemo preuzeti vlast i u Krupi”. Biljana Plavšić je 1991. godine posjetila Bosansku Krupu i sastala se s vođama SDS.

Važan događaj u sklopu povećanja nacionalne napetosti bilo je hapšenje kninskog vođe paravojnih jedinica Milana Martića u septembru 1991. godine. To je dovelo do velikih lokalnih nemira i povećanog interesa za taj događaj, pa je Karadžić nazvao Miloševića i zatražio njegovu pomoć oko Martićevog oslobađanja. Martić je na kraju prevezen helikopterom JNA.

Dana 25. oktobra 1991. godine, SDS je osnovala “Privremenu skupštinu srpskog naroda Bosanske Krupe” koja je 21. novembra 1991. godine proglasila “da 63% tadašnje teritorije Bosanske Krupe pripada srpskom narodu”. U izvještaju o plebiscitu od 2. decembra 1991. godine kaže se da je do maja 1991. godine postalo jasno da suživot Srba i Bošnjaka nema budućnosti. Na drugom zasjedanju Privremene srpske skupštine održanom 11. decembra 1991. godine, prethodno izabrane opštinske vlasti raspuštene su i proglašena je Srpska opština Bosanska Krupa. Na sjednici od 24. decembra 1991. godine, izabrani su članovi Kriznog štaba. Otprilike u to vrijeme, Izvršni odbor je pokrenuo i inicijativu za osnivanje srpske policije i mobilisanje rezervne policije.

Dana 11 . februara 1992. godine, opštinska skupština zatražila je od JNA odobrenje za osnivanje srpskih jedinica TO. Dana 10. marta 1992. godine, Kličković je podnio vojsci zahtijev za veliku količinu lahkog i teškog naoružanja za srpski TO. Dodatne stavke iz “Uputstva” sprovedene su 5. aprila 1992. godine, kad je Krizni štab izdao naređenje o stalnim dužnostima u sjedištu Kriznog štaba; o pripravnosti vojnih i policijskih komandira i komandanata TO; potpunoj mobilizaciji rezervne policije; i djelimičnom evakuisanju srpskog stanovništva s nekih područja.

Prije 21. aprila 1992. godine, na radiju je svakodnevno emitovan ultimatum bošnjačkom stanovništvu da se preseli na lijevu obalu rijeke. Dana 21. aprila 1992. godine, paravojne jedinice i srpska policija okupili su se na brdima oko Bosanske Krupe. Srpski civili masovno su napustili grad. General JNA Ninković sastao se s predstavnicima SDS i SDA. Kad je Ninković napustio grad, započeo je napad. Za vrijeme granatiranja grada i naknadnog pješadijskog napada, ubijeno je najmanje dvanaest ljudi, bošnjačka sela su uništena, a isto se desilo i s džamijom i katoličkom crkvom. Minimalni otpor nije bio dovoljan, ali je bošnjačkom stanovništvu omogućio da napusti grad. Bošnjaci su bili nepripremljeni, bilo ih je brojčano manje, a Srbi su osim toga imali i sve oružje koje je pripadalo JNA i TO.

Krajem aprila 1992. godine, oficiri JNA i funkcioneri Ratnog predsjedništva izdali su niz naređenja, uključujući i nalog za premještanje oružja u srpsku TO, rušenje mostova, postavljanje blokada na putevima i odvoz leševa na groblje.

Srpske snage, od kojih su neki bili lokalni srpski rezervisti, hapsile su i zatvarale ljude koji su pokušali pobjeći sa tog područja. Neki Bošnjaci su odvedeni u osnovnu školu u Jasenici, a otuda su ljudi odvođeni u selo Arapuša i osnovnu školu “Petar Kočić” u gradu. Ubistva i premlaćivanja dešavala su se u školi u Jasenici i u Arapuši. U školi “Petar Kočić” zatvorenike je čuvala vojna policija koja ih je svirepo tukla i mučila. Najmanje dva zatvorenika pretučena su ili mučena na smrt, ostali su ubijeni za vrijeme prisilnog rada na liniji fronta, a grupu od njih desetoro ili jedanaestoro su krajem jula ili početkom avgusta smakli pripadnici TO. Tokom ljeta 1992. godine, zatvorenici su razmjenjeni i dovedeni su novi zatvorenici iz sela u okolini Bosanske Krupe.

Srpski rukovodioci su vrlo dobro znali za događaje u Bosanskoj Krupi. Član Kriznog štaba SDS i predstavnik Narodne skupštine, Miroslav Vještica, održao je opširan govor na sjednici srpske Narodne skupštine, 12. maja 1992. godine (na kojoj je bio i kojoj je predsjedavao Krajišnik), i izvijestio da na desnoj obali rijeke Une u Bosanskoj Krupi više nema Bošnjaka, te da se oni, s obzirom na predsjednikovo uputstvo da desna obala bude granica, vjerovatno neće vratiti. Dana 22. maja 1992. godine, izdano je naređenje lokalnoj i vojnoj policiji “da se evakuiše preostalo muslimansko stanovništvo sa teritorije Srpske opštine Bosanske Krupe”. U julu je opštinska skupština donijela odluku da se napuštena bošnjačka imovina proglasi opštinskom imovinom. U avgustu su članovi SDA i sve bošnjačke vojne snage proglašeni ratnim zločincima i zabranjen im je povratak na to područje.

IZVOR: krupljani.ba

The post 21. april 1992. godine, početak agresije na Bosansku Krupu appeared first on BISCANI.NET.

U  bosansko-hercegovačkoj današnjici najteže je biti uspješan. Ipak pozitivnih primjera i uprkos svemu ima, a njihova veličina je još značajnija kada se radi o mladima.

Nermin Salkić učenik je trećeg razreda Opće gimnazije u Bosanskoj Krupi. Na prvi pogled, reklo bi se, nimalo drugačiji od svojih vršnjaka, međutim iza njegove skromnosti stoji puno više.  Nermin je danas jedan od najaktivnijih članova bh. nacionalnog odbora Parlamenta mladih Evrope.

Već nekoliko puta bio jr dio simpozija, konferencija i radionica Evropskog parlamenta mladih, gdje je  usavršavao zvanje mladog evropskog parlamentarca. Kaže da mladi i bez obzira na tešku situaciju u državi mogu i trebaju puno toga da urade za opću dobrobit.

Nermin je svojim aktivizmom stekao i zvanje nacionalnog mentora i već je u poziciji da o gorućim temama koje muče Stari kontinent raspravlja i učestvuje u kreiranju rezolucija zajedno s mladim parlamentarcima ih 40 zemalja. Govori tečno njemački i engleski jezik. Pa, ipak, iako su mu vrata Evrope širom otvorena, svoju budućnost vidi u BIH.

Rad u Evropskom parlamentu mladih ovog mladog čovjeka nije spriječio da bude odličan učenik i ispunjava sve svoje obaveze. Omiljen je među vršnjacima, ali i profesorima.

Krupljani su ponosni na svog sugrađanina i vjeruju da će Nermin, slijedeći svoju viziju i uvjerenja,  stići i do evropskog parlamenta za odrasle.

Širu priču o mladom Krupljaninu Nerminu Salkiću pogledajte večeras u emisiji „Tragom sudbina“.

//RTV USK

The post GIMNAZIJALAC NERMIN, EUROPARLAMENTARAC appeared first on BISCANI.NET.

Una. Riječ una dolazi iz latinskog jezika i prevodi se kao jedina. Jedina Una. Raj na Zemlji. Gdje se nalazi Raj na Zemlji? Još neko vrijeme će se nalaziti u okolini Dvora na Uni, u Baniji, u Sisačko-moslovačkoj županiji, u Republici Hrvatskoj. Zašto još neko vrijeme? Jednostavno.

Rajske ptice ne vole radioaktivnost.

U Dvoru na Uni, sa strane Republike Hrvatske, i u Novom Gradu, sa strane Federacije Bosne i Hercegovine, već 15-ak godina ljudi se boje da će se nad njihovim rajem nadviti žuti oblak radioaktivnosti. Zapravo toga se boje svi oni koji žive u slivu reke Une, koja je zaštićena zakonom, koji žive na području „Nacionalnog Parka Una“ ili jednostavno svi ljudi koji cijene i vole čistu vodu, čist vazduh i nešto što je lijepo.

Svi osim vlasti Republike Hrvatske, koja je donijela odluku da se baš na ovom mjestu započne izgradnja odlagališta/skladišta nuklearnog – radioaktivnog otpada iz elektrane „Krško“.
Po riječima Milene Blažević, mještanke Dvora, ljudi koji žive na tom području su se jasno i glasno, više puta do sada, usprotivili takvoj odluci vlasti iz Zagreba, opravdano zabrinuti za sopstveno zdravlje, kao i zdravlje svoje dece i djece svoje djece.

Oni kažu: NEĆEMO OTROVE!

Da li ih iko sluša? Da li iko sluša građane koji tu treba da nastave da žive? Da rade? Da piju tu vodu? Da dišu taj vazduh?

Neko ko je izabran od strane ljudi, da govori u ime ljudi koji žive na tom području je i Snježana Railić, načelnica opštine Novi Grad, BiH. Ona kaže:

-Svi imamo jednak stav, a to je da ovakvo deponovanje, odlaganje i skladištenje ovakve vrste otpada NE SMIJE da se desi na samoj granici između Rebublike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U neposrednom okruženju lokaliteta buduće deponije radioaktivnog otpada, računajući opštine sa obje strane granice, živi oko 220.000 ljudi.

Danijel Pavić iz Ekološke kulturne scene iz Hrvatske Kostajnice kaže:

-Sama lokacija koja je određena za deponiju, nalazi se u vojnoj bazi Čerkezovac, koja je nedostupna za civile i civilnu kontrolu i nadzor. Ljudi ne znaju kako taj objekat izgleda, da li je pod zemljom, da li je nad zemljom, šta se tamo dešava. Veliki je upitnik i velika enigma za obične ljude cijela ta priča oko odlagališta.

Gospođa Railić dodaje da je Agencija za nuklearnu bezbjednost i radioaktivni otpad Bosne i Hercegovine trazila pristup lokaciji  Čerkezovac radi vršenja mjerenja ali da ljudima iz agencije pristup nije odobren. Zašto?

Da bi se izgradnja jednog takvog objekta odobrila, potrebno je da se na mestu predviđenom za lokaciju odlagališta nuklearnog – radioaktivnog otpada ispoštuju određeni uslovi. Ti uslovi su, između ostalih, da mjesto nije naseljeno, da nema izvorišta vode u neporednoj blizini, da područje nije podložno zemljotresima i poplavama, itd.

Ovi uslovi, na ovoj lokaciji, NIKAKO nisu ispunjeni. Na području Republike Hrvatske, u blizini lokacije Čerkezovac živi mali broj ljudi, svega nekoliko hiljada (300 m od prve kuće), ali budući da se radi o pograničnom području, ako se uzme u obzir i stanovništvo u susednoj BiH, ta cifra se penje na preko 200.000 ljudi.

Rijeka Una, jedina, koja je zakonom zaštićena, sa „Nacionalnim Parkom Una“ u svom donjem toku, izvire na samo kilometar – dva od lokacije.  Područje je trusno, podložno zemljotresima, a u zimsko – proljećnom periodu, Una često umije i da poplavi.

Uslovi – NEISPUNJENI.

Snježana Railić, načelnica opštine Novi Grad kaže:

-Ovo područje je opredeljeno za turizam, čist, eko – turizam. Ovo područje je opredeljeno za poljoprivredu, čistu, ekološku poljoprivredu. Ovdje ne postoji prazan plac, ljudi provode po cijelo leto na Uni, turisti dolaze ovde da uživaju u ovim blagodetima koje rijetko gde mogu da nađu. Tu je i banja Lješani, u koju se uzdamo da će jednog dana proraditi i biti predvodnica turističke ponude u ovom delu zemlje. Turizam, uz odlagalište nuklearnog otpada jeNEMOGUĆA MISIJA.

Ona dodaje:

-Mi smo preduzeli sve korake u cilju sprečavanja izgradnje ovog objekta, od lokalnih odluka, do akata u parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i ovo se sada pretvara u međudržavni problem i, nadam se, da će i sama država Bosna i Hecegovina, odnosno sve njene institucije, uvideti značaj sprečavanja izgradnje jednog ovakvog objekta ovako blizu  naše države. 

Oni nas žele edukovati kako radioaktivni otpad nije nikakva strašna stvar, da će se preduzeti sve neophodne mere zaštite stanovnišva i da mi nemamo o čemu da brinemo. Da radioaktivni otpad nije opasan, dok cijeli svijet tvrdi da jeste i okreće se drugačijim vidovima energije? Za mene je to apsolutni apsurd i ja ne znam odakle njima takve ideje padaju na pamet! –kaže Danijel Pavlić iz Ekološke kulturne scene.

Gospođa Railić takođe ističe da su prekršeni međunarodni zakoni u ovom slučaju. Iako su i Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisnice ESPO konvencije (konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica), i samim tim i obavezne da obavijeste zemlje na koje neki državni projekat može imati uticaj na životnu sredinu, Republika Hrvatska nije to učinila i nije obavijestila Bosnu i Hercegovinu o početku izgradnje ovog objekta, koji itekako može imati uticaj na ljude i životnu sredinu i Bosni i Hercegovini.

-Ovim putem želim da pozovem sve ljude, sve aktiviste, sva „zelena“ udruženja, da nas podrže, da nam pomognu. Iz cijele regije. Iz Bosne i Hercegovine, iz Hrvatske, iz Srbije. Pomozite ljudi! Svi smo mi ljudi, ne dajte da se ovo dogodi! Pomozite nam i budite nam podrška. Mi nismo na prodaju, ova zemlja nije na prodaju, ovaj grad, ma koliko mali bio, nije na prodaju. Hvala vam.–kaže Milena Blažević, meštanka Dvora na Uni.

Preko 200.000 ljudi, 30-ak vrsta ribe, vodopadi, jezera, manastiri, voda koja se pije iz reke direktno, vazduh koji čisti pluća, rijeka Una. Jedna. Jedina.

The post VIDEO: Dvor na Uni – Nismo na prodaju appeared first on BISCANI.NET.

1 od 7

Sinoć je u Bosanskoj Krupi održana Maturijada, zabava koju za sve učenike srednjih škola s područja općine već šestu godinu organizuje načelnik Armin Halitović. U 2016. godini srednje škole, Opću gimnaziju i Mješovitu srednju školu “Safet Krupić”, završilo je 275 učenika, što je za razliku od prošle godine kada je iz školskih klupa izišla prva poslijeratna generacija manje za 126 učenika.

Bosanskom Krupom jučer su, baš kao i ranijih godina kada je srednjoškolaca bilo znatno više, odjekivali pjesma, smijeh i prikladni povici. Svim građanima koji su sa oduševljenjem pratili kolonu učenika bilo je sasvim jasno kako je mjesec maj vrijeme maturanata, da je već od početka rezervisan za njihove nastavne i vannastavne aktivnosti. Jedna od, mogli smo se uvjeriti, dražih aktivnosti upravo je i Maturijada koju organizuje Općina i načelnik.

Maturanti su se sa svojim razrednim starješinama okupili u Malim adama gdje su se u jednoobraznim majicama pipremljenim posebno za tu prigodu fotografisali, družili sa prijateljima i sugrađanima. Potom su se uputili u šetnju gradom, nakon čega su otišli na zabavu u ugostiteljski objekt rezervisan isključivo za njih.

Većina je potvrdila da je tek tad i počeo pravi dernek. Do 22:30 sati, kada su učenici putnici i imali obezbijeđen prevoz kućama, zabavljala ih je grupa mladih i talentovanih muzičara „Bosk Band“.

Općina Bosanska Krupa organizacijom ove manifestacije mladima želi dati do znanja kako misli na njih, želi da se maturanti svih srednjih škola upoznaju i zbliže ako već nisu ranije, te steknu poznanstva koja će im mnogo značiti u životu, već kada odu studirati u druge gradove.

Maturanti su i ovaj put skrenuli pažnju na sebe, izazvali oduševljenje svih građana, zabavili se i na vrijeme otišli kućama, kako bi se počeli pripremati za ostale obaveze, a to su maturalni ispiti i maturalne zabave koje se organizuju u okviru školskih aktivnosti.

Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa

The post FOTO: MATURIJADA U BOSANSKOJ KRUPI: Druženjem uz muziku i ples maturanti proslavili kraj srednjoškolskog obrazovanja appeared first on BISCANI.NET.

Program Rotary kanjona 2016:

/mojUSK.ba

The post Sutra 2.Rotary kanjon 2016 appeared first on BISCANI.NET.

Ovaj događaj je od izuzetnog međunarodnog značaja jer treba da još snažnije promoviše strateški pristup procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.

Golić je, u okviru rasprave o primjeni SEA Protokola, upoznala strane konvencije i članice Protokola sa primjenom ESPOO konvencije i Protokola SEA od strane Hrvatske prema BiH kao pogođenoj zemlji prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata u vezi sa potencijalnom izgradnjom odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, u općini Dvor u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice sa BiH.

– Iskoristila sam priliku i upoznala članice konvencije, ali i međunarodnu javnost, da je Republika Hrvatska još 2014. godine donijela Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, iz koje je proizašla obaveza izrade Nacionalnog programa sprovođenja Strategije kojim se utvrđuje okvir za uspostavljanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i da je u toku 2015. godine Republika Hrvatska počela sa aktivnostima na odabiru lokacije za izgradnju odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti. S obzirom da se radi o odabiru lokacije za odlagalište radioaktivnog otpada, utvrđeno je da se radi o projektu iz priloga 1 Protokola SEA, kao i o projektu sa mogućim značajnim prekograničnim uticajem na životnu sredinu, što podrazumijeva obavještavanje pogođene strane.

Golić je upoznala učesnike konferencije sa razlozima na kojima se temelji činjenica o mogućem značajnom uticaju na životnu sredinu Bosne i Hercegovine, a koji su dobro poznati našoj javnosti: Lokacija Trgovska gora se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, udaljena je manje od 3 km od granice, područje koje se nalazi u neposrednoj blizini je naseljeno i broji oko 230.000 stanovnika, lokacija je bogata vodotokovima koji predstavljaju centralno slivno područje prema rijeci Uni i općinama uz rijeku Unu i slivnom području prema rijeci Kupa i općinama uz rijeku Kupa. Lokaciju Trgovska gora karakterišu vodotokovi koji se koriste za piće i u domaćinstvu, navodnjavanje zemljišta i turističke sadržaje.

S obzirom na geološku građu, područje Trgovske gore je vodopropusno, sa lošim seizmološkim karakteristikama (6. i 7. trusna zona) sa jakim vertikalnim i horizontalnim rasjedima. Svi ovi podaci su dobijeni od strane stručnih lica u periodu od kada su prvi put objavljeni navodi o mogućoj realizaciji ovakvog projekta na Trgovskoj gori.

U navedenom periodu Republika Hrvatska nije obavještavala nadležne institucije u Bosni i Hercegovini o sprovedenim postupcima u toku 2014. i 2015. godine.

– Nepostupanje Republike Hrvatske po članu 10. Protokola o strateškoj procjeni rezultiralo je usvajanjem odluka o protivljenju izgradnji ovog odlagališta na Trgovskoj gori od strane svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska je tek u drugoj polovini februara 2016. godine dostavila obavještenje o započetom postupku Strateške procjene Nacionalnog programa sprovođenja Strategije i Bosna i Hercegovina se izjasnila da kao ‘pogođena strana’ želi učestvovati u postupku.

Činjenica da se radi o lokaciji u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, koja pri tom nema nuklearnu elektranu i nema vlastitog otpadnog istrošenog goriva, ovakvu odluku Republike Hrvatske čini posebno neprihvatljivom, tim prije što nije poznato da je sličan slučaj zabilježen bilo gdje u svijetu – kaže Golić.

Golić je apelovala da se utiče na preispitivanje odluke Republike Hrvatske u pogledu odabira lokaliteta Trgovska gora za odlagalište ove vrste otpada, a sama činjenica da je Sekretarijat konvencije, pored niza prekograničnih problema među zemljama članicama, ovaj slučaj uvrstio u dnevni red, daje za pravo da očekujemo i međunarodnu pomoć i posredovanje u mirnom rješavanju ove situacije.

– U razgovorima sa čelnim ljudima Konvencije, nakon obrazlaganja trenutne pozicije nas kao pogođene zemlje, ukazano je da nadležne institucije zadužene za predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima, treba i formalno da se obrate Odboru za implementaciju pri ESPOO konvenciji u Palati nacija u Ženevi. Ovo je jedino tijelo koje je nadležno da izvrši procjenu i analizu primjene Konvencije i SEA Protokola od strane Republike Hrvatske – kaže Golić.

Ukoliko Hrvatska, kao strana, bez obzira na protivljenje BiH, tvrdi da odlagalište radioaktivnog otpada nema uticaja na život i zdravlje građana pogođene zemlje, BiH može Sekretarijatu Konvencije u Ženevi uputiti zahtjev za utvrđivanje postojanja uticaja.

– Ako dođe do nerazumijevanja o primjeni konvencije, strane treba da dogovorno traže rješenje, ako dogovora nema, pravdu ćemo potražiti pred Međunarodnim sudom pravde – kazala je ministrica Golić.​

U delegaciji su pomoćnik ministra za ekologiju Svjetlana Radusin i direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović.

The post Ako Hrvatska ne odustane od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, moguć je i sudski spor! appeared first on BISCANI.NET.

Danas, oko 16.30 sati, se dogodila nesreća u Ljusini (Bosanska Krupa), gdje je zbog klizavog kolovoza jedno auto sletjelo s ceste.

Riječ je o  automobilu marke Reno Clio a kako doznaje portal Cazin.NET, nema teže ozlijeđenih.

Apelujemo na vozače da obrate pažnju na brzinu vožnje zbog suviše klizavog kolovoza!

The post FOTO: BOSANSKA KRUPA: Slijetanje automobila s ceste appeared first on BISCANI.NET.

Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović sa firmom „Velić-kop“ potpisao je o ugovor o izvođenju radova na uklanjanju objekata u obuhvatu regulacionog plana „Vatreni mlin“ čime počinju aktivnosti na uređenju i osposobljavanju još jedne poslovne zone u Bosanskoj Krupi. Vrijednost ugovorenih radova je 14.871,30 KM što je osigurano iz budžeta Općine.

Već nekoliko mjeseci traju aktivnosti oko uspostavljanja nove poslovne zone „Vatreni mlin“. Na vijeću su donesene neophodne odluke, zatim je potpisan ugovor o izradi regulacionog plana poslovne zone, a danas su, kako kaže načelnik Armin Halitović, konkretizirane određene stvari.

„Potpisali smo ugovor o rušenju devastiranih objekata koji se nalaze na tom području, 26. maja očekujemo otvaranje ponuda za staro željezo i odmah nakon toga i radove na tom dijelu poslovne zone. Vjerujem da ćemo uspjeti iskoristiti ovu građevinsku sezonu da poslovnu zonu dovedemo, što se kaže, na nulu pa da možemo pristupiti izgradnji komunalne infrastrukture, a potom zemljište ponuditi investitorima za gradnju objekata i proizvodnju“, dodaje načelnik Halitović.

Inače, Poslovna zona „Vatreni mlin“ formirana je odlukom Općinskog vijeća i druga je takve vrste u Bosanskoj Krupi. Formiranje nove poslovne zone inicirao je načelnik jer interes investitora prevazilazi prostor postojeće zone „Pilana“.

Nekoliko investitora već je zatražilo nove parcele za gradnju, ali je prostor u Poslovnoj zoni „Pilana“ gotovo popunjen. Stoga će se novim investitorima ponuditi, pod istim uslovima, prostor nove zone koja će obuhvatiti i već postojeće proizvodne pogone u krugu nekadašnjeg poduzeća RMK iz Zenice.

„Vatreni mlin“ ima oko 9 hektara, od čega je trećina slobodna površina koja će biti ponuđena investitorima. U ovoj zoni, baš kao i u Poslovnoj zoni „Pilana“ svi ulagači će u prve tri godine u 100 postotonom iznosu biti oslobođeni komunalnih dažbina, slijedeće tri godine će biti oslobođeni 50 posto. Potom će tri godine plaćati minimalnu komunalnu naknadu u zavisnosti od proizvodne djelatnosti i broja radno angažiranih građana bosanskokrupske općine.

IZVOR: Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa

The post BOSANSKA KRUPA: Počinje čišćenje i uređenje poslovne zone “Vatreni mlin” appeared first on BISCANI.NET.